Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da postoje tri aspekta tog smanjivanja
Slavonci su godinama bili “zaštitni znak” svake
sezone na Jadranu, no tome je, čini se, došao kraj, piše
Večernji list.
Da je riječ o znatnom padu broja sezonskih radnika s istoka
Hrvatske, pokazuje statistika osječke Područne službe
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) koja
je bila (po)najveći bazen iz kojega se crpila sezonska
radna snaga za Jadran.
U prvih sedam mjeseci ove godine oko 1100 osoba iz
Osječko-baranjske županije zaposlilo se na sezonskim poslovima na
moru. U odnosu na isto razdoblje 2019., bilježi se pad jer su
tada bile zaposlene 1823 osobe. Brojke su bile još niže
protekle dvije sezone, no riječ je o prvim pandemijskim godinama,
koje se ne može uspoređivati.
Rukovoditeljica u Odjelu za tržište rada osječkog
HZZ-a Ankica Vučković zaključuje da
je zanimanje za migracije u jadranske hotele manje jer
postoji sve veća potreba poslodavaca u Osječko-baranjskoj
županiji pa je nezaposlenima dostupna ponuda rada u njihovoj
županiji kroz cjelogodišnje zapošljavanje.
Upravo je jačanje kontinentalnog turizma jedan od razloga
zašto je manje Slavonaca na jadranskoj obali. Ali ne i jedini.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da
postoje tri aspekta tog smanjivanja. Prije svega,
troškovi u sezoni vrlo su visoki, ako im poslodavac ne osigura
smještaj, radnici tamo jednostavno ne mogu preživjeti.
“Naši ljudi iz Slavonije, usto, nisu spremni živjeti u
kontejnerima ili sličnome, što su im poslodavci na moru
namijenili. Drugo, plaće na našoj obali niže su od onih koje mogu
ostvariti u, recimo, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, koja se
otvorila našim radnicima i apsorbirala puno radne
snage. Kvalitetniji kadar, koji govori jezike, vrlo se lako
mogao dobro zaposliti u spomenutim srednjoeuropskim zemljama,
posebice u ‘boomu’ nakon pandemije. Velika je potražnja za
ugostiteljskim i turističkim uslugama u tim zemljama pa se i
radna snaga iz Slavonije mobilizirala više prema tim zemljama
nego prema Dalmaciji”, kaže Novotny.
Dodaje da se ne smije zanemariti ni domaća komponenta, odnosno
porast broja malih OPG-ova i obiteljskih turističkih
smještajnih kapaciteta koji je vidljiv u cijelom Podunavlju,
od Baranje do Iloka, piše Večernji list.