Nažalost troškovi su visoki pa cijene na tržištu neće biti u skladu s prinosom
Zbog suše ove se godine očekuju veliki gubici na žitaricama i
povrću. No, postoji i jedna kultura koja je rodila
više nego lani, a to je krumpir. Suprotno očekivanjima,
iz Belice, mjesta koje proizvodi čak 40 posto hrvatskog krumpira
nema euforije. Priču donosi RTL.
Zemlja suha kao barut, no u njoj su ipak krumpiri koji život
znače velikom dijelu međimurskih poljoprivrednika. Za razliku od
kolega diljem Hrvatske koji se bave uzgojem drugih kultura, oni
će unatoč suši, izvući nešto iz svoje zemlje.
”Ova godina je malo bolja, nekih 10 do 15 posto je bila bolja
nego prošla godina što se tiče uroda. Imali smo nešto kiše u
šestom mjesecu i to je nešto doprinijelo. Da nije bilo te kiše,
bila bi katastrofa”, rekao je Damir
Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača
merkantilnog krumpira.
Ipak, urod ove godine pokriva tek 70 posto hrvatskih potreba za
krumpirom. Ostalo će biti uvoz. U Belici objašnjavaju da možda i
imaju nešto više krumpira nego lani, ali da se zbog viših
troškova proizvodnje jedva pokrivaju.
”Mi smo sad s cijenom na razini prošle godine.
repromaterijal je, samo za umjetno gnojivo otišlo 150 posto gore,
zaštitna sredstva. Ma sve, baš sve, sve. Sve vezano uz
proizvodnju, a mi na svojoj proizvodnji pomaka s cijenom
nemamo”, kazao je Milan Šafarić,
proizvođač krumpira.
Da je godina bila bolja, tvrde, bilo bi bolje i njima, ali i
kupcima.
”Naravno da bi bile niže da je bio veći urod, nama je
to i bio cilj jer ne možete nešto što je skupo i prodati. Moramo
biti razumni, ali nas troškovi jednostavno pritišću i
ne možemo drugačije”, izjavio je Damir Mesarić, predsjednik
Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.
U godini velikih troškova i velike suše na kraju bi se trebalo
izvaditi 50 do 60000 tona krumpira, a to je ipak upola manje nego
rekordne 2020. No tada se za razliku od danas krumpir
čak morao i bacati.