Ugrizi zmija se događaju u situacijama, kada ljudi dođu u direktni kontakt sa zmijom, koja se tada želi obraniti
Na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, a samo tri su
otrovnice. Zbog visokih temperatura i nedostatka vode, a i zbog
glodavaca i ostalih životinja kojima se hrane, a koji se nalaze
oko kuća u dvorištima, zmijama okućnice postaju odgovarajuće
stanište gdje dolaze potražiti hranu, vodu i zaklon, upozoravaju
iz HZJZ-a.
No, važno je napomenuti da je 12 vrsta strogo zaštićeno Zakonom o
zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati,
uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu, piše
RTL.
Iako zmije, kod mnogih ljudi izazivaju strah i nelagodu, one su
korisne životinje jer su im primjerice glodavci koji se nalaze
oko kuća hrana, te tako drže njihov broj pod kontrolom. Hrane se
i žabama, gušterima, drugim zmijama, pticama i njihovim jajima,
malim sisavcima, ribama, kukcima i drugim beskralježnjacima.
Zmije otrovnice u Hrvatskoj
Tri otrovnice u Hrvatskoj su poskok (Vipera ammodytes),
riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera
ursinii). Mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak
šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te
po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku
vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino
crnokrpica).
Poskok je pepeljasto-sive do smećkaste ili crvenkasto smećkaste
boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Na glavi ima
karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo
uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba
ili “cik-cak”, a ide od glave do vrha repa (Fotografija 1 i 2).
Dolazi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na
nekim otocima.
Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od
najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo
izuzetno do 90 cm i također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela
koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po
obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili
imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svjetlosive do smećkaste
ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno
crni (melanistički) primjerci.
Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i
Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i
obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a
samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak)
dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki,
ali je manja – naraste do 50 cm.
Otrovi poskoka i riđovke izravno razaraju tkiva i izazivaju
poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od
ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i
simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što
se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje
djeluju neurotoksično.
U razdoblju od 2005. do 2019. godine identificirana su tri smrtna
slučaja od ugriza zmije u Republici Hrvatskoj, i to 2006., 2007.
i 2013. godine. Dvije osobe bile su starije životne dobi (69 i 80
godina), dok je jedna preminula osoba bila stara samo mjesec
dana, a dvije od tri umrle osobe bile su muškog spola. Županije u
kojima su se dogodili slučajevi ugriza zmije bile su
Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska
županija.
Vrlo je bitno da ako se nalazite na prirodnim staništima zmija,
poduzmete sve mjere opreza, što podrazumijeva odgovarajuće
ponašanje i odijevanje u prirodi. Preporučuje se nošenje
odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza (ne hodajte bosi ili
u ljetnim sandalama), nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih
rukava, obratiti pažnju na mjesta gdje se krećete, po mogućnosti
hodajte po stazama, a izbjegavajte područja izvan staza. Zmije
osjećaju vibracije koje nastaju hodanjem pa će se u većini
slučajeva maknuti s našeg puta prije nego ih i zamijetimo.
Primjerice, pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je
nositi rukavice i treba koristiti štap kojim možemo provjeriti
područje gdje se krećemo, a ujedno ćemo povremenim lupkanjem o
tlo zmiju na vrijeme upozorili na naš dolazak.
Ako dođe do susreta sa zmijom, zmije ne treba dirati,
uznemiravati, niti ih se smije ubijati već ih treba zaobići.
Ugrizi zmija se događaju u situacijama, kada ljudi dođu u
direktni kontakt sa zmijom, koja se tada obrambeno ponaša.
Postoje takozvani suhi ugrizi kod kojih zmija ne ispušta otrov.
Što ako dođe do ugriza?
Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne
trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje
otrova po tijelu. Ako smo prepoznali da se radi o nekoj u
Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugriženu osobu što prije
prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć
radi primanja antidota.
Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno
ležati ili sjediti. Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je
ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje što usporava
širenje otrova u limfni i krvni sustav. Ruku treba postaviti u
razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti
oticanje. Skinite prstenje i satove prije nego dođe do oticanja
ekstremiteta. Pokrijte mjesto ugriza čistom, suhom oblogom.
Označite rub otekline na koži.
Iz HZJZ-a upozoravaju što nikako ne smijete
činiti:
- Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već
odmah potražite liječničku pomoć. - Nemojte primijeniti podvezivanje jer sprječava protok
krvi i može uzrokovati nekrozu. - Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
- Ne pokušavajte isisati otrov.
- Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
- Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
- Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin,
ibuprofen). - Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
- Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer točna determinacija vrste
nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice,
a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven
protuotrov.