Tajni kupci koji bi trgovce trebali uloviti u nepoštenim konverzijama iz kune u euro u lov će krenuti u kolovozu. Neće ih biti dovoljno za cijelu Hrvatsku, priznaju za RTL oni koji su se javili na natječaj - a to su samo 4 udruge...
Hoće li divljanje cijena uzeti novi zamah uvođenjem eura?
Kontrola je u rukama udruga za zaštitu potrošača. Ministarstvo je
raspisalo natječaj – našli smo jednu udrugu koja se javila, i
jednu koja nije, piše RTL.
“Prekasno je i premalo informacija”, kaže Ana
Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a
Igor Vujović iz Unije potrošača Hrvatske dodaje
“U startu natječaj kao takav nije kvalitetno napravljen,
financijski apsolutno nije podržan…”
Takav je bio za većinu udruga, jer od 20 aktivnih na natječaj su
se javile samo 4. Ministarstvo im daje maksimalno 120 tisuća kuna
po projektu.
Što će raditi njihovi tajni kupci? “Trebaju kontrolirati do 20
cijena proizvoda i do 5 cijena usluga cijelo vrijeme. Prvo
popisivanje će biti u kolovozu kad su cijene još u kunama, od
5.9. bi trebalo krenuti dvojno iskazivanje cijena”, objašnjava
Knežević.
Uz to, još 65 cijena mjesečno će kontrolirati Državni zavod za
statistiku. Cijene će se sigurno zaokruživati na više –
primjerice kava od 10 kuna na 1.50 eura umjesto 1.32 ili frizura
od 100 kuna na 15 umjesto 13.27 eura.
Udruge će podatke objavljivati na internetu do 15. u mjesecu, no
ne u obliku crnih lista. “Nećemo slagati crne liste ali ćemo
svakako objaviti ako negdje nađemo da nije cijena izračunata kako
treba”, kazuje Knežević.
U Sloveniji koja je euro uvela prije 15 godina, takve je popise
dnevno pregledavalo 100 tisuća ljudi. Hrvatskim će građanima biti
dovoljna i samo i formacija gdje ne kupovati. No neće svi biti te
sreće…
“Javile su se udruge iz Zagreba, javila se udruga iz Splita… Zar
se u drugim gradovima neće primjenjivati pretvorba kune u eure?”,
pita se Vujović.
Udruge će nepoštene trgovce prijavljivati državnom inspektoratu,
no nije jasno što dalje jer zakon ne predviđa kazne. “Badava svi
ovi podaci ako mi ustanovimo da se nešto ne obračunava kako treba
i nije iskazano kako treba, ako to inspekcija ne prekontrolira i
ne sankcionira”, kaže Knežević.
Kontrola se uvodi prekasno, a stav udruga dijeli i zastupnica
Biljana Borzan koja pamti prakse zemalja koje su
već u eurozoni.
“Države koje su uvodile prije nas uvodile su dvije godine prije i
kontrolirale dvije nakon, a kod nas će to biti u najboljem
slučaju 3 mjeseca prije uvođenja”, kazala je zastupnica u
Europskom parlamentu, Biljana Borzan.
Slovenija je to radila dvije godine prije uvođenja i za svoju
kontrolu dobila nagradu europske komisije. Hrvatska Vlada ne čini
se previše zabrinuta, iako je Hrvatska jedina država u povijesti
koja u eurozonu ulazi u doba ovako visoke inflacije.