Najzadovoljniji svojim životom su Dalmatinci, a životom su najmanje zadovoljni stanovnici Slavonije
Jesu li Hrvati zadovoljni svojim osobnim životom? Prema podacima
zadovoljstvo – dominira, a podatke prenosi
RTL.hr.
Gotovo 70 posto Hrvata dosta su ili
izrazito zadovoljni osobnim životom dok nezadovoljstvo
preteže kod manje od 12 posto ispitanika.
Među muškarcima i ženama nema značajnije
razlike, ali je razlika zadovoljstvom života uočljiva
prema obrazovanju, posebno dobi, pa tako s
godinama opada zadovoljstvo.
Najviše ga ima među Hrvatima od 18 do 30 godina (81
posto), najmanje među starijima od 70 (njih 59 posto).
E sada; što južnije nije tužnije nego – veselije.
Najzadovoljniji svojim životom
su Dalmatinci, gotovo 75 posto, Zagreb
i okolica su u prosjeku, slično je i u ostalim dijelovima zemlje,
a životom su najmanje zadovoljni stanovnici
Slavonije, ali i tu ih je zadovoljno 62
posto.
Životni prioritet uvjerljivo je obitelj, i to za gotovo
70 posto građana. Svi ostali izbori su debelo iza toga;
od religije (koja je prvi izbor u 7,6 posto
slučajeva), slobodnog vremena (7
posto), prijatelja (6,8 posto), posla (6,6
posto) do politike (5,4 posto).
Da upravo djeca daju smisao životu stav je gotovo 64 posto
Hrvata. Još češći je to stav kod starijih građana, nešto
rjeđi kod mlađih, a najprivrženiji stavu o smislu
životu kroz djecu su Dalmatinci. No za razliku od ovog
dominantnog stava građani su podijeljeni oko toga je li brak
nužan za sretan život, pa ih tako gotovo 40 posto misli da
je, dok njih 37 posto ne smatra da je brak nužan za
sretan život.
Nešto je, dakle, više onih koji brak vezuju uz
sreću, a najviše ih je u manjim mjestima
u Dalmaciji i Slavoniji te među starijom
populacijom.
Istodobno, više od 55 posto Hrvata izvanbračnu zajednicu
smatra jednakovrijednom kao bračnu dok se s tim modernim
oblikom zajedničkog života četvrtina ipak ne slaže (26
posto).
Iznenađuje i vrlo visoki udio ispitanika, posebno žena,
kojima je prihvatljivo stajalište da žene ne žele brak, ali
da odgajaju djecu kao samohrane majke (61,7 posto hrvatskih
građana podržava takvo stajalište).
Moderni pogled prevladava u ovom stavu. Gotovo 70
posto Hrvata ne slaže se s tvrdnjom da je muževa
karijera važnija od ženine, međutim muškarci puno češće vlastitoj
karijeri daju primat, a vidljiva je i velika generacijska
razlika prema ovoj temi. Prednost muškoj karijeri značajno češće
daju stariji od 60 godina.
To tradicionalno stajalište potvrdu ima u još jednom pokazatelju;
jer gotovo svaki treći Hrvat smatra da žena treba prije
svega pružiti toplinu i emociju, a muškarac snagu i
financije (odnosno 30,3 posto u odnosu na 45,5 posto koji se
ne slažu s takvim tradicionalnim stajalištem). Stav je to koji je
znatno češći među starijima i manje obrazovanim
građanima u manjim sredinama. Ipak više je Hrvata
koji se s tim, 2022. godine, ne slažu.
Podijeljeno je mišljenje i oko toga kod koga
djeca trebaju živjeti u slučaju rastave braka. Da
je normalno da žive s majkom misli 41,4 posto ispitanika,
dok ih se 36,4 posto ne slaže s time, a njih 22,2 posto se
niti slaže niti ne slaže s takvom tvrdnjom. Zabilježena je slična
podijeljenost i kod pitanja oko izbjegavanja rastave braka, pri
čemu se 43,1 posto građana ne slaže sa stajalištem da bi
rastavu braka trebalo izbjegavati pod svaku cijenu, dok njih 33,5
posto ima takvo mišljenje uz 23,4 posto “suzdržanih” ili koji ne
znaju.
Pomak je ova, makar deklaratorna spremnost za ravnopravnost prema
kućanskim poslovima. Dvije trećine građana (67,5 posto)
slažu se da ne postoje muški i ženski poslovi već zajednički
poslovi koje treba obaviti. Doduše, razlika u spolu je
velika, muškarci su prema ovom
stavu podijeljeni (podržava ga svega 52,4 posto
muškaraca), a podržava ga više od 80 posto žena.
I završavamo sa stajalištem o istospolnim
parovima. Protiv mogućnosti da i oni imaju
mogućnost usvojiti djecu je gotovo svaki drugi Hrvat (47,6
posto), a svaki treći se s tim slaže (32,8 posto).
Prema istraživanju, 19,6 posto onih koji se niti slažu niti
ne slažu, odnosno nemaju stajalište o tome.
Podijeljena su stajališta o tome jesu li istospolni parovi
koji nemaju djecu isto obitelj. Da jesu smatra 41,9 posto
ispitanika, dok njih 37,5 posto ne smatra (uz 20,6
posto “suzdržanih” ili neizjašnjenih).
Sveukupno gledajući, vidljive su polarizacijske crte između
tradicionalnijih i modernijih pogleda na brak, obitelj i položaj
žena, a one se stvaraju po spolu i dobi, ali i po dijelovima
zemlje te očekivano – obrazovanju.
RTL sutra donosi novo istraživanje o Zapošljavanju i obrazovanju.
NAPOMENA: Ekskluzivno terensko istraživanje za RTL je
provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja na
uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardnu grešku je
+/- 3,02 posto i razinu pouzdanosti od 95 %.