proračunske plaće

RTL istražio kolike plaće imaju državni dužnosnici: Iznenadili biste se, Plenković nije najplaćeniji…

Luka Stanzl/PIXSELL

Sustav je godinama gomilao nelogičnosti - od sektora do sektora različiti su dodaci, različitih naziva - nekad više pravila unutar iste institucije

U jeku inflacije i brige za svaku kunu, u RTL-u su se odlučili
istražiti koliko za plaće svojih zaposlenih daje država. I dok je
medijalna plaća oko 6300 kuna, među onima kojima je poslodavac
država je i liječnik, koji je prema podacima iz prosinca prošle
godine zaradio čak 72 tisuća kuna bruto. Gdje su u tom zamršenom
sustavu raznih koeficijenata i dodataka predsjednik i premijer.
25 milijardi kuna država će ove godine iz proračuna potrošiti za
svojih 250 tisuća zaposlenika u školama, bolnicama, državnim
uredima, Vladi… tko je najplaćeniji?

”Plenković sigurno ulazi u prvih 100”, komentirao je građanin.

No to nije tako, premijerova plaća je u rangu 1. 800 mjesta.

”To je onda pošten premijer”, dodao je na to građanin.

Premijerova plaća od 23.157,53 kune po podacima iz prosinca 2021.
tek je 1870. po visini ako se gledaju plaće s dodacima.

Dužnosnici nemaju dodatke poput onih u javnom sektoru. Plaća im
se množi samo s koeficijentom.

”Nisam baš tako dobro rangiran, ali sjećam se zadnje što sam
gledao. Nisam u prvih 1000 sigurno”, kazao je ministar financija
Zdravko Marić.

Najviša bruto plaća iz proračuna u prosincu 2021. isplaćena je
jednom liječniku s KBC-a Zagreb. Radio je i u bolnici i na
Medicinskom fakultetu i zaradio 72 tisuće kuna bruto, gotovo kao
predsjednik države i Vlade zajedno.

U obrazovanju pak najplaćeniji je rektor Zagrebačkog sveučilišta,
mjesečno prima 29 tisuća kuna, pet više od premijera.

”Ja imam najveći koeficijent, ali profesori mogu zaraditi i više
na dodacima. Je li to logično je pitanje države. Visoki
dužnosnici moraju imati velike plaće, moje zanimanje nije lako
postići”, komentirao je Damir Boras, rektor
Sveučilišta u Zagrebu.

Osim Borasa evo tko je još ušao u prvih 100 proračunskih plaća.

Tu su zaposlenici sveučilišta, Ustavnog vrhovnog suda. ureda
predsjednika i uskoka. Kao i predsjednik Visokog kaznenog suda.
Interes je mali, baš zbog plaće, žali se nakon natječaja za suce.

”Ma neće nitko doći raditi više, odgovornijeg posla na manju
plaću”, rekao je Ivan Turudić, sudac Visokog kaznenog suda.

Sustav je godinama gomilao nelogičnosti – od sektora do sektora
različiti su dodaci, različitih naziva – nekad više pravila
unutar iste institucije.

”Kao predsjednik suda nisam bio ni u top 10. Oni su imali razne
dodatke”, kazao je Turudić.

U javnom sektoru nelogičnosti su se nagomilale i kroz kolektivne
ugovore priznaju oni koji su o njima godinama pregovarali.

”Svaki je sindikat vodio svoju bitku – za kolektivni smo bili
zajedno, ali kod granskih je svatko gledao kako da za sebe
namakne što više i tu smo imali podršku i ministara jer su i oni
svaki za svoj sektor htjeli što bolje dogovoriti”, rekao je
Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod.

Posebna je priča s državnim tvrtkama, od kojih mnoge zarađuju na
tržištu. Od njih pedesetak – pola direktora ima veća primanja od
premijera. HPB preko 50 tisuća kuna, uhićeni pa pušteni šef šuma
– 33, više zarađuje i direktor CA, vječitoga gubitaša.

Plaće bi im mogle biti i još više – odluči li se vlada na novi
krug porezne reforme. Ministar za sada ne otkriva hoće li biti
povišice za sve građane, jer je onima s najmanjim plaćama i
najpotrebnija.

Naše će se plaće sasvim sigurno na stolu u Vladi naći prije nego
što će Vlada razriješiti kaos u sustavu plaća koje se isplaćuju
iz proračuna iako za to već imaju europski novac.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari