‘'Lako je moguće da cijene osjetno odu u ‘nebo’ jer već sada imamo opravdanje za sve'’, kažu u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača
Kad su 2007. godine počeli koristiti euro, mnogi su Slovenci
doživjeli psihološki šok jer su umjesto plaće od, primjerice, 200
tisuća tolara, dobili 835 eura, piše eMeđimurje.
Zbog razlike u vrijednosti valute, Hrvatima će šok zbog prelaska
na euro biti nešto manji, no na preračunavanje i nove iznose
cijena ipak će se trebati navikavati.
S obzirom na to da će cijene izgledati nešto drugačije, mnogi se
s pravom pitaju – hoće li doći do zaokruživanja cijena, ali i
kako će se one zaokruživati?
“Jedinične cijene roba i usluga koje su iskazane na više od dvije
decimale, nakon preračunavanja zaokružuju se i iskazuju s istim
brojem decimala kao prije preračunavanja. Ako je druga decimala
manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena. Ako je druga
decimala jednaka ili veća od pet, prva decimala povećava se za
jedan”, stoji u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute.
Kako preračunavanje cijena ne bi izazvalo toliki šok, pretvorili
smo cijene osnovnih i “manje osnovnih” namirnica u eure i
pokušali ih “zaokružiti”. Pri računanju koristili smo tečaj eura
po kojem jedan euro iznosi 7,52 kune. Razlika, ukoliko se
zaokružuje “po zakonu”, i nije toliko velika, no uzmemo li u
obzir trgovačku praksu po kojoj se cijene izražavaju u obliku
“.99” moglo bi doći do znatnih poskupljenja…
Ulje
Cijena litre suncokretovog ulja u hrvatskim trgovačkim lancima
danas se kreće oko 18 kuna, što iznosi 2.39 eura. Cijena
zaokružena na 2.40 iznosila bi 18 kuna i 5 lipa, što i nije
toliko poskupljenje, no uzimajući u obzir standardnu trgovačku
praksu, litra ulja koja u trgovini iznosi 2.99 eura zapravo bi
imala cijenu od 22 kune i 50 lipa.
Cijena litre maslinovog ulja varira više od suncokretovog, ovisno
o proizvođaču i kvaliteti. Prosjek cijena u hrvatskim trgovinama
za litru ekstra djevičanskog iznosi 63 kune, što je 8.38 eura.
Zaokruži li se to na 8.40, cijena maslinovog ulja porasla bi za
samo 20 lipa, no 8.99 već znači da će litra maslinovog ulja
iznositi 67 kuna i 60 lipa.
Brašno
U hrvatskim domaćinstvima najčešće se koristi pšenično bijelo
brašno, a u trgovinama možete nabaviti kilogram po prosječnoj
cijeni od 8 kuna. U eurima taj iznos je 1.06, a zaokružen na 1.10
iznosi 8 kuna i 27 lipa. Ukoliko trgovci i s brašnom odluče
primijeniti “.99” praksu, odnosno ukoliko kilogram brašna naplate
1.99 eura, kilogram pšeničnog bijelog brašna iznosit će skoro 15
kuna.
Za pakiranje brašna od 5 kilograma cijena u trgovinama se kreće
oko 35 kuna, što, kad preračunamo, iznosi 4.65 eura. Zaokruži li
se taj iznos na 4.70, nova cijena iznosit će 35 kuna i 35 lipa,
dok bi cijena zaokružena na 4.99 iznosila 37 kuna i 52 lipe.
Ništa, trebat će kupovati veća pakiranja brašna…
Šećer
Prosječna cijena šećera u trgovinama je 6 kuna i 50 lipa za kilu,
odnosno 0.86 eura. Srećom, taj iznos “nije daleko” od 0.99, pa bi
zaokruživanjem na tu cifru kilogram šećera iznosio 7 kuna i 44
lipe. S druge strane, kilogram smeđeg šećera platit ćete
otprilike 26 kuna i 50 lipa, što je 3.52 eura. Zaokruži li se to
na 3.55 ne dolazimo do velike razlike, odnosno cijena iznosi 26
kuna i 70 lipa. Ponovno, podizanjem cijene na 3.99, kilogram
smeđeg šećera platit ćete 30 kuna.
Iako ne konzumiraju šećer, dijabetičari će se susresti s istim
problemom. Cijena kilograma fruktoze u trgovinama iznosi 40-ak
kuna, što je 5.32 eura. “Pošteni” trgovac zaokružio bi tu cijenu
na 5.35, što je samo 23 lipe skuplje od početne cijene, dok će,
ukoliko zaokruže na 5.99 šećeraši svoj zaslađivač plaćati 45
kuna.
Možda nam neće biti do kolača i slatkog, no ni cijena soli ne
obećava. Trenutno kilogram soli u prosjeku iznosi 5 kuna, što je
0.66 eura. Zaokruži li se cijena na 0.70, kilogram će biti
skuplji samo za 26 lipa. S druge strane, kilogram soli kod
trgovaca koji će cijenu zaokružiti na 0.99 u kunskoj
protuvrijednosti iznosio bi 7 kuna i 45 lipa.
Riža i tjestenina
Kilogram riže u prosjeku iznosi 19 kuna. U eurima to je 2.52
eura. Zaokruživanje na 2.55 donijelo bi nam cijenu od 19 kuna i
18 lipa, dok će neki trgovci, koji se odluče za “.99” praksu, na
kilogramu riže zaraditi 22 kune i 48 lipa.
Kilogram tjestenine ovisi o tipu tjestenine, kao i proizvođaču,
no u prosjeku iznosi oko 10 kuna, odnosno 1.33 eura. Zaokruži li
se taj iznos na 1.99, kilogram riže mogli bismo plaćati 14 kuna i
96 lipa.
Ukoliko ste pobornici nešto zdravije prehrane i koristite
drugačiji izvor žitarica, moguće da ćete posegnuti za kvinojom,
bulgurom ili kus kusom. Cijena kilograma kvinoje iznosi 60 kuna,
što u eurima iznosi 7.98. Srećom ovdje se ne može puno
zaokruživati, pa ako trgovci to i zaokruže na 7.99, cijena u
kunama iznosit će 60 kuna i 8 lipa.
Meso
Cijena kilograma pilećeg filea u prosjeku iznosi 60 kuna, što u
eurima iznosi 7.98 kuna. Srećom, kao i kod kvinoje, ovdje nema
puno manevarskog prostora, pa će cijena od 7.99 poskupiti
kilogram pilećeg filea za samo 8 lipa.
Volite li jutro početi posebnom salamom, znate da u prosjeku za
kilogram morate izdvojiti 28 kuna. Preračunamo li to u eure,
dobit ćemo cijenu od 3.72 eura. Zaokruži li se na 3.75, cijena će
biti veća za 20 lipa, a ukoliko bude 3.99 iznosit će 30 kuna.
A za vegetarijance – koji kilogram tofua plaćaju 57 kuna i 50
lipa, cijena u eurima trebala bi iznositi 7.65 eura. Zaokruži li
se to na 7.99, kilogram tofua koštat će 60 kuna i 8 lipa.
Hoće li se cijene zaokruživati na .99?
Iz ovih izračuna jasno je da će cijene izrazito rasti, zaokruže
li se na 99 centi. Iako u Zakonu izričito stoji da “ako je druga
decimala manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena…”,
nitko ne može garantirati da se cijene neće zaokruživati na 99
centi što je klasična trgovačka praksa. U tom slučaju trgovci će
vjerojatno promijeniti “početne cijene”, kako bi se opravdao taj
rast.
Smiju li trgovci to napraviti – iako u Zakonu stoji drugačije,
možemo li očekivati nastavak takve prakse? Odgovore smo potražili
u Udruzi Potrošač i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača.
“Nažalost da, ako se vodimo praksom drugih članica EU koje su
prešle s nacionalne valute na euro, čeka nas ista praksa od
strane trgovaca 0.99 HRK = 0.99 EUR, odnosno jednako je
zaokruživanje cijena”, objašnjava nam Igor Vujović iz Društva za
zaštitu potrošača Hrvatske.
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača dodaju i da cijela
situacija ovisi o tome koliko će građani držati do svojih novaca,
odnosno centi, prenosi RTL.
1 cent je 7 lipa
“Prilikom preračunavanja cijene će biti na dvije decimale i
trgovci će trebati izvraćati cente. Sada 1 cent nije 1 lipa već 7
lipa pa se brzo nakupi i koja kuna”, poručuju. Bitan su ovdje
faktor i državni inspektori koji bi trebali kontrolirati imaju li
trgovci uopće sitan novac koji bi vraćali potrošačima”, navode.
“Koliko smo mi upućeni, postojeće cijene će se morati preračunati
u eure prema službenom tečaju, koji god on bio. To je čista
računska operacija – i tu ne bi trebalo biti varanja potrošača”,
objašnjava Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu
potrošača.
Ipak, nije sve tako jednostavno. Bez obzira na regulativu – tko
uopće brani trgovcu da cijena ulja s 15 kuna bude dignuta na 20
kuna, a on će tu višu cijenu kasnije preračunati u eure?
“Kako po poslovanju u Europskoj uniji trgovci mogu staviti cijenu
koju netko želi platiti i nitko im nema pravo visinu cijene
ograničiti, lako je moguće da cijene osjetno odu u ‘nebo’ jer već
sada imamo opravdanje za sve – nafta je poskupjela, transport je
poskupio, sirovine su poskupjele, nema pšenice, rat je u
Ukrajini… Ima dovoljno objašnjenja za poskupljenja”, kazao je
Lončar, pišu
RTL Vijesti.