Građani od transporta hrvatskim naftovodima i plinovodima direktne koristi neće imati koristi
Najnovije su europske sankcije Rusiji podigle cijene nafte, a i
prije toga u Hrvatskoj od ponoći opet točimo skuplje gorivo.
Divljanje cijena Vlada je već obuzdala rezanjem trošarina i
fiksiranjem marži, no mjerama sutra dolazi kraj. Do kada će
Banski dvori situaciju promatrati, a kad će ponovno djelovati
više.
Više i nije vijest, i ovog utorka hrvatski vozači gorivo plaćaju
skuplje.
“Vozim auto četiri godine, nažalost novi ne mogu novi kupiti.
Ugradio sam plin, tada je bio tri kune i nešto, sada je 7,63
kune. Uzmite koji je to postotak, žalosno je to da se narod
odriče svega, a država ničega”, poručuje za RTL televiziju Boris
Radovanić iz Zagreba.
Od jučer vlasnici automobila s benzinskim motorima litru
Eurosupera 95 plaćaju 3 lipe skuplje nego jučer. Dizel je
poskupio za čak 22 lipe i opet prešao 13 kuna.
Te cijene ostaju idućih tjedan dana, a kako će se mijenjati
ovisit će i o odluci Vlade. Sutra ističe 90 dana u kojima su
smanjene trošarine, 40 lipa za benzin, 20 lipa za dizel, te
zamrznute trgovinske marže. A što dalje?
“Kontinuirano pratimo situaciju i ako procijenimo da za tim ima
potrebe, bit ćemo uz naše sugrađane kao što smo to bili svaki put
do sada”, kaže ministar gospodarstva i održivog razvoja,
Davor Filipović.
Dio koji država uzima od svake litre goriva među članicama
Europske unije najveći je u Danskoj, gdje je i cijena po litri
najveća. Njemačka puni proračun s 46 posto od svake litre, tek
nešto više od Hrvatske. No, u Nijemci imaju i višestruko veće
plaće od Hrvata a od sutra i smanjuju porez. Hrvatska na osnovu
poreza i trošarina uzima više i od susjednih zemalja, dok,
primjerice, država s čijim se standardom možemo usporediti –
Poljska, od svake litre goriva uzima manje od 30 posto. Zato
ministar postavljamo pitanje o nižim trošarinama.
Hoće li Vlada produžiti tu mjeru?
“Kao što sam rekao, vodit ćemo brigu o našim sugrađanima kao i do
sada, a vi ćete biti pravovremeno obaviješteni o svim potezima”,
poručuje Filipović.
Hrvatska se priklonila embargu na uvoz ruske nafte, za razliku od
Mađarske koja je, iako članica, izuzeta od te obveze. Zato će
Mađari će nastaviti koristiti rusku naftu. A ako se tokovi
opskrbe poremete, garanciju Orbanu daje
Hrvatska. O tome je, odmah jutro nakon dogovora u Bruxellesu,
mađarski ministar vanjskih poslova Péter
Szijjártó došao razgovarati s hrvatskim ministrom
gospodarstva.
“Ovo je prilika koju ćemo iskoristiti da bi naša pozicija bila
značajna kada govorimo o energentima”, tvrdi Filipović.
Ipak, struka kaže – na značajniji ekonomski prihod od toga ne
moramo računati.
“Ni nekakve veće ekonomske koristi ne možemo tu očekivati posebno
u svjetlu rasta cijena energenata jer jednostavno Hrvatska nije
proizvođač nafte, odnosno zadovoljavamo samo 30 posto vlastitih
potreba”, objašnjava Dražen Jakšić, ravnatelj
Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Dakle, građani od transporta hrvatskim naftovodima i plinovodima
direktne koristi neće imati. S obzirom na nastavak energetske
krize, ravnatelj Energetskog instituta nije optimističan.
“Ono što nas očekuje je skupa jesen i zima osobito kada započne
sezona grijanja. To će utjecati na porast troškova energenata za
kućanstva i porast energetskog siromaštva”, kaže Jakšić.
I ne samo to. Već smo naučili da skuplji energenti znače
poskupljenje svega ostalog i još jača inflacija. A Vlada i dalje
samo kontinuirano prati situaciju.