Nakon rasta kamatnih stopa novac će biti skuplji, pa bi cijene nekretnina mogle biti jeftinije. No, to je samo jedan od faktora, a o čitavom tržištu za Net.hr govori Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja trgovaca nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
Nekoliko je okolnosti koje već utječu i utjecat će na tržište
nekretnina u Hrvatskoj. U prvom redu, rast kamatnih stopa,
povezan s inflacijom, a zatim vjerojatno i uvođenje eura, piše
Net.hr.
Na prošlotjednoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB)
raspravljalo se o gospodarskim i financijskim kretanjima te
financijskoj stabilnosti. Naglašeno je kako su “izazovi i rizici
za domaći financijski sustav u nadolazećem razdoblju u Hrvatskoj
povezani s razvojem geopolitičkih nestabilnosti i inflatornih
pritisaka, učincima očekivane normalizacije monetarne politike te
nastavkom rasta cijena stambenih nekretnina”.
Ranije je HNB objavio podatke prema kojima su stambeni krediti
prošle godine rasli po stopi od devet posto. Na kraju veljače ove
godine od 142 milijarde kuna svih kredita, stambenih je bilo više
od 68 milijardi. Prosječna kamatna stopa svih stambenih kredita u
veljači je iznosila 3,08 posto. S obzirom na to da cijene
nekretnina rastu, a očekuje se i rast kamata, u HNB-u procjenjuju
da bi moglo doći do otežane otplate kredita s promjenjivim
kamatama, osobito kod visoko zaduženih kućanstava.
Koliko će i kako rast kamatnih stopa i ulazak u eurozonu utjecati
na tržište nekretnina Net.hr je upitao Dubravka
Ranilovića, predsjednika Udruženja poslovanja
nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i partnera
Kastel nekretnine.
“Naravno da će se s povećanjem kamatnih stopa na kredite smanjiti
presija tržišta i smanjiti potražnja, što bi onda dugoročno
utjecalo i na cijene nekretnina njihovim spuštanjem. Najavili smo
to još prije dvije, tri godine. Da nije bilo pandemije, kamatne
stope bi vjerojatno porasle i ranije s obzirom na povijesni rast
inflacije. Istovremeno je kamata na tzv. štednju u najboljem
slučaju u nuli, a ponekad i negativna pa je to još dodatno
ulagače ‘guralo’ u nekretnine. Ne očekujemo da će već ove godine
biti nekih strašnih pomaka, ali bi se na jesen trendovi polako
mogli početi okretati.
Definitivno je da se s povećanjem kamatnih stopa polako ulazi u
neki ciklus koji će voditi u drugom smjeru. Iluzorno je očekivati
da tržište može stalno rasti kako prometom, tako i cijenama. To
nije realno i nikada se nije tako dogodilo. Ciklusi rasta i pada
se uvijek izmjenjuju pa će tako biti i ovaj put, samo je pitanje
kada. Tržište nekretnina je poprilično inertno jer se bazira na
subjektivnom stavu vlasnika o vlastitoj cijeni tako da trebaju
mjeseci neuspješne prodaje da bi cijena konačno počela padati. S
time da na domaćem tržištu nekretnina postoje i neke druge
specifične okolnosti poput ogromnog manjka kvalitetnih nekretnina
i kvalitetne stanogradnje, što je u Zagrebu posebno potencirao
potres”, kaže Ranilović.
Prema njegovim riječima, stambeni fond u Hrvatskoj je u relativno
lošem stanju i malo je kvalitetnih nekretnina na tržištu. “Dijelu
ulagača to sužava krug interesa i onda na vrlo malo nekretnina
imate mnogo veću potražnju”, pojašnjava.
Ranilović također ističe kako su cijene, ali i promet stambenim
nekretninama u Hrvatskoj polarizirane između Zagreba i priobalnih
nekretnina s jedne strane, gdje cijene rastu, te ostatka Hrvatske
s druge strane. K tomu, ističe kako je svaki treći kupac
nekretnine u Hrvatskoj – stranac. Naravno, to je prvenstveno zbog
kupovine nekretnina na obali.
Cijeli razgovor s Ranolićem pročitajte na portalu Net.hr