Alemka Markotić je istaknula kako je rotavirus 'obiteljska bolest', a da je hepatitis A svojstven za slabije razvijene krajeve svijeta u kojima su higijenski standardi niži
Epidemija koronavirusa nije prošla, a već su se u Hrvatskoj
pojavile i druge zarazne bolesti, poput rotavirusa, hepatitisa A
i ospica. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran
Mihaljević”, Alemka Markotić tvrdi da su brojke
zaraženih veće od uobičajenih.
“Bio je veliki pritisak i još uvijek je na naše dječje ambulante.
Rotavirus je nešto s čim se mi susrećemo prilično kontinuirano”,
rekla je Markotić za Dnevnik.hr, dodajući da su upravo djeca
najugroženija.
“Najugroženija su djeca od šestog mjeseca života do dvije godine
pa i do pet godina, gdje mogu, vrlo brzo, uz obilno povraćanje,
visoku temperaturu i proljeve, dehidrirati. Bitno je kod djece
jako paziti kakva je situacija. S njima, naravno, mogu se
zaraziti i odrasli ako nisu u životu imali češće kontakte. Isto
tako, moramo znati da je to jedna vrsta obiteljske bolesti. Ako
jedno dođe u kuću zaraženo, a drugi nemaju značajniju zaštitu,
najčešće cijele obitelji završe s težom kliničkom slikom”,
objasnila je Markotić.
Zdravi ljudi su sigurniji
Skidanje zaštitnih maski donijelo nam je nove probleme, jer se
čini da naš organizam nije toliko otporan, kao što je bio prije
pojave koronavirusa. No, Markotić tvrdi da zdravi ljudi ne bi
trebali imati problema.
“Dvije godine ne mogu toliko puno učiniti da smo mi sada nešto
jako osjetljivi na sve bolesti koje se prenose kontaktom,
kapljičnim putem ili aerosolom. Zdravi ljudi koji imaju normalan
imunološki sustav ili su cijepljeni ili su bili u kontaktu kroz
život s tim bolestima, više-manje i dalje su dosta zaštićeni.
Dječica su bila izvan kolektiva, malo više u izolaciji i malo
većoj distanci te mlađe generacije mogu sada imati povećani
postotak zaraze među njima”, ustvrdila je ravnateljica Infektivne
klinike.
Bolesti nerazvijenog svijeta
Ona ističe da su hepatitis A, ospice i rotavirus bolesti koje su
prisutnije u nerazvijenom svijetu. Dovoljno je spomenuti samo da
se hepatitis A širi prljavim rukama.
“Higijenski standardi tamo su na niskim razinama. Tamo su ljudi
uglavnom prokuženi i eksplozivne epidemije se ne događaju.
Razvijene zemlje, poput Europe i Hrvatske, one se rijetko susreću
zbog higijenskih standarda koje imamo s takvim bolestima”, rekla
je Markotić te dodala:
“Povremeno unošenje, a to je onda najčešće bolest putnika i osoba
koje imaju određeno rizično ponašanje može dovesti do širenja
epidemija među stanovništvom koje se 20 ili 30 godina nije
susrelo češće s takvim infekcijama i onda imamo posljednjih
godina, svakih par godina epidemije hepatitisa A i rotavirusa ili
nekih drugih bolesti koje se prenose rukama, kontaktom, zagađenom
hranom, vodom i slično”, zaključila je ravnateljica zagrebačke
Klinike za infektivne bolesti.