Predsjednik HUB-a ističe da je bankarstvo strogo regulirana industrija te postoje jasno definirana pravila i procedure koje imaju za cilj sprječavati kriminalne aktivnosti poput pranja novca i financiranja terorizma
U hrvatskom društvu navika ”čuvanja” novca doma je vrlo
poznata, no ulaskom u eurozonu građani bi mogli privući pažnju
Ureda za sprječavanje pranja novca. Kako su najavili vladajući,
zamjena novca na računu će se odviti automatski bez ikakvog
troška, ali i zamjena fizičkog novca. Punih godinu dana banke i
Hrvatska pošta bez ikakve naknade mijenjat će novac, najavio je
predsjednik Vlade Andrej Plenković početkom ove
godine. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, istaknuo je
kako je važno načelo zaštite potrošača.
Za kredite građani ne trebaju brinuti
”Što se tiče depozita i kredita građani ne trebaju brinuti,
preračunavanje u euro će se obaviti automatski na dan uvođenja
eura po fiksnom tečaju konverzije i bez troška. Ugovori o svim
kreditima i depozitima će nastaviti vrijediti. Kod zamjene
gotovog novca, u ovom trenutku je oko 36 milijardi kuna u
opticaju, bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog
novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama
konverzija. Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon
toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga
novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine”,
naglasio je Vujčić u siječnju.
Međutim, podatak da hrvatski građani, a i dio poduzeća drže izvan
banaka desetke milijardi kuna u gotovini prošao je pomalo ”ispod
radara”, piše Poslovni dnevnik. Točnije,
prema podacima HNB-a od 29. ožujka ove godine, ukupno je gotovog
novca u optjecaju izvan banaka bilo 34,7 milijardi kuna.
Tu silu novca potrebno je dakle položiti u banku kako bi
konverzija prošla čim jednostavnije. Međutim, jedna činjenica
mogla bi taj proces značajno zakomplicirati. Još od 2008. u
Hrvatskoj postoji regulativa o sprečavanju pranja novca i
financiranja terorizma koja određuje da se bez provjere porijekla
novca u banku može položiti najviše 105.000 kuna u gotovini.
Banka je dužna dubinski analizirati
Iz HNB-a pojašnjavaju kako je u skladu s člankom 16. stavkom 1.
točkom 2. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja
terorizma banka dužna provesti mjere dubinske analize stranke,
između ostalog, prilikom provođenja povremene transakcije u
vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ
o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su
međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu navedenu
vrijednost.
Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović
ističe za Poslovni dnevnik da je bankarstvo strogo regulirana
industrija te postoje jasno definirana pravila i procedure koje
imaju za cilj sprječavati kriminalne aktivnosti poput pranja
novca i financiranja terorizma.
”Uvođenje eura kao službene valute zahtjevan je i kompleksan
projekt, a zakonski i regulatorni okvir će regulirati konverziju
sredstava na tekućim, žiro, štednim i ostalim računima. Svakako
će se voditi posebna briga o analizi porijekla novca te očekujemo
dodatne regulatorne i zakonodavne mjere te preporuke, a koje su
se koristile i u ostalim državama koje su uvodile euro. Stoga je
preporuka građanima da vode brigu o propisima koji reguliraju
porijeklo novca”, savjetuje Adrović.
Na pitanje što je razlog da je toliki iznos gotovine izvan
banaka, čelnik HUB-a kaže kako je količina novca u opticaju u
jednom društvu rezultat, između ostaloga, i sklonosti određenog
djela stanovništva da financijske transakcije obavlja u gotovini.
”U Hrvatskoj još uvijek postoji određena sklonost ljudi prema
gotovini te je stoga količina gotovine u opticaju relativno
velika. Također, tu pojavu možemo objasniti nesklonošću ljudi
ulaganjima novca u dionice, obveznice, investicijske fondove i
slične instrumente”, ocjenjuje Adrović.