Europska komisija će u lipnju ove godine u svom Izvješću o konvergenciji ocijeniti ispunjavanje kriterija konvergencije kod članica koje još nisu uvele euro, pa tako i za Hrvatsku
Od 1.siječnja iduće godine, Hrvatska svoju valutu kunu mijenja za
euro. Naime, nakon što smo ušli u Europsku Uniju, jedna od naših
obaveza je i da uđemo u područje eurozone, odnosno da prihvatimo
euro kao našu valutu, dok se za to ispune kriteriji.
Hrvatska Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem,
mišljenja je da ćemo od 1.siječnja 2023. godine biti spremni na
taj veliki korak. Zbog pandemije koronavirusa, a sada i rata u
Ukrajini, situacija se promijenila pa smo kao i svi suočeni s
velikom inflacijom, cijene u gotovo svim segmentima su nam
skočile te situacija generalno nije baš idilična.
Gostujući u studiju Net.hr-a na to se osvrnuo i
saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marko Milanović
Litre, koji je upozorio na jednu stvar koja nam je
svima prošla “ispod radara”. Prema njegovim riječima, Hrvatska bi
mogla odgoditi ulazak u eurozonu.
“Što se tiče same inflacije, jedina je prednost što
najvjerojatnije nećemo morati usvojiti euro, odnosno nećemo
zadovoljiti kriterije Maastrichta, koji su zapravo i bili
odgođeni zbog pandemije. Hrvatska nikada nije zadovoljavala te
uvjete, a sada neće sasvim sigurno, jer i s eurom bi ušli u još
jedan dodatan kolaps sustava gdje bi se dodatno proširila ta
inflacija”, rekao je Marko Milanović Litre.
Iako se mi već naveliko spremamo na euro, izgleda da po pitanju
toga još sve nije na čisto, a “blagoslov” za uvođenje nove valute
treba tek doći. Barem se tako može iščitati iz odgovora koji nam
je stigao iz Hrvatske narodne banke, a na upit hoćemo li ispuniti
kriterije ugovora iz Maastrichta te može li cjelokupna situacija
u kojoj se nalazimo utjecati na ulazak Hrvatske u eurozonu.
“Europska komisija će u lipnju ove godine u svom Izvješću o
konvergenciji ocijeniti ispunjavanje kriterija konvergencije kod
članica koje još nisu uvele euro, pa tako i za Hrvatsku”, rekli
su nam iz HNB-a.
“Uzimajući u obzir kretanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji te
odgovarajuće referentne vrijednosti za kriterije stabilnosti
cijena, održivosti i stabilnosti javnih financija, stabilnosti
tečaja i konvergencije dugoročnih kamatnih stopa, očekujemo
pozitivne ocjene”, dodaju.
Hrvatsku narodnu banku pitali smo i može li zbog inflacije te
trenutne situacije u svijetu Hrvatska imati problema s ulaskom u
eurozonu, odnosno može li doći do odgode.
Referentna vrijednost koja se utvrđuje za kriterij inflacije
računa se kao prosječna stopa inflacije u tri države EU-a s
najboljim ostvarenjem stabilnosti cijena uvećana za 1,5 postotna
boda. Europska komisija, pritom, iz izračuna referentne
vrijednosti može isključiti državu članicu EU-a (ili više njih)
za koju ocijeni da ima prenisku stopu inflacije koja znatno
odstupa od ostalih država članica.
“S obzirom na to da su inflacijska kretanja u Hrvatskoj visoko
usklađena s kretanjima u europodručju i u EU, što se odnosi i na
recentno razdoblje kada se u europodručju, EU i u Hrvatskoj
zamjećuju izraženi inflacijski pritisci, s visokim se stupnjem
izvjesnosti može očekivati da će Hrvatska uspjeti zadovoljiti
kriterij stabilnosti cijena”, zaključuju iz HNB-a na naš upit,
dodajući da je referentni period za kriterij inflacije od 1.
svibnja 2021. do 30 travnja 2022. godine.
Izvor: net.hr