Dizanje zaštitne stope uslijedilo je nakon upozorenja europskog regulatora za identificiranje sistemskih rizika da se i u Hrvatskoj tržište nekretnina previše pregrijava
Ovog tjedna stupa na snagu nova odluka središnje banke kojom se
protuciklički zaštitni sloj kapitala u bankama povećava s 0 na
0,5 posto. Tom se odlukom nalaže bankama da povećaju vlastite
rezerve kako bi se zaštitile od mogućih problema s otplatom
kredita u budućnosti, javlja HINA.
Dizanje zaštitne stope uslijedilo je nakon upozorenja europskog
regulatora za identificiranje sistemskih rizika da se i u
Hrvatskoj tržište nekretnina previše pregrijava, odnosno cijene
stanova i kuća rastu više i brže od ostalih ekonomskih
pokazatelja.
Njemačka Bundesbanka na temelju sociodemografskih i ekonomskih
kretanja tvrdi da su cijene nekretnina u njemačkim gradovima od
15 do 50 posto iznad opravdane razine. Slične procjene za
Hrvatsku nema.
Što će konkretno te preporuke donijeti u stvarnom životu,
najbolje se vidi na primjeru Austrije koja je uvela znatnija
ograničenja za stambene kredite. Po novome, rata stambenog
kredita u Austriji ne smije premašiti 40 posto mjesečne plaće, on
se može uzeti najviše na 35 godina, a vraćeno je i vlastito
učešće na 10 ili 20 posto vrijednosti kredita.
U Austriji su prošle godine cijene nekretnina skočile oko 12
posto, u Beču čak 18 posto, dok su u Hrvatskoj nekretnine
poskupjele oko 8 posto, a najviše u Zagrebu i uz more.
Kada bi se nove austrijske mjere preslikale na nas, to znači da u
skupini onih koji su se nedavno zaduživali da bi kupili stan,
svaka druga osoba više ne bi mogla uzeti stambeni kredit jer bi
joj rata iznosila više od propisanih 40 posto mjesečne plaće.
Doda li se tome i učešće, osjetno bi se smanjio udio kreditno
sposobnih građana.