Glavni ekonomist HNB-a o inflaciji, kreditima, kamatama: 'Krajem ove godine može se očekivati potpuni zaokret'
O euru, inflaciji, ali kamatama na kredite RTL-ov
reporter Adrian de Vrgna u RTL-u Danas
razgovarao je s glavnim ekonomistom HNB-a Vedranom
Šošićem.
Šošić je na početku komentirao navalu građana na banke i
mjenjačnice.
“Razumijem da su ljudi zbog nedavnih zbivanja, invazije na
Ukrajinu malo nervozni, da pokušavaju nešto napraviti kako bi
stvorili dojam da imaju situaciju pod kontrolom. Međutim
fundamentalnih razloga za slabljenje kune nema. Višak na tekućem
i kapitalnom računu ocjenjujemo prošle godine na razini od 5
posto BDP-a. Vjerojatno će biti i veći. U ovoj godini ocjenjujemo
sličnu situaciju. To znači da HNB mora maknuti s deviznog tržišta
3 milijarde eura koji su višak koje neće nitko uzeti”, kazao je.
Na pitanje znači li to da građani trebaju zadržati kune, Šošić je
kazao da neće nikome davati financijske savjete, ali da se
povijesno građanima više isplatilo držati kune nego eure na
depozitima.
“Kamatne stope su bile nešto više iako su se te razlike smanjile.
Kamatne stope su niske, blizu nuli. Od kraja prošle godine
bilježimo snažniji rast, imamo rast kunskih depozita. Od kraja
prošlih godina vidimo da snažnije rastu eurski depoziti
vjerojatno u očekivanju konverzije. Naglašavamo da ne
konvertiraju kune unaprijed. Najbolje je gotovinu položiti u
banke i konverzija će se napraviti prema središnjem paritetu bez
provizija”, kazao je.
Komentirao je i hoće li HNB ponovno intervenirati kako bi se
smanjio udar na kunu.
“To je bila mala intervencija od 170 milijuna eura. U vrijeme
izbijanja pandemije kad je strah bio veći, to su bili iznosi koji
su se mjerili u milijardama. Ovo nije velika nervoza i nema
potrebe da se intervenira”, kazao je.
Komentirao je i kako zaustaviti divljanje inflacije, te cijena
hrane i energenata.
“Naša procjena je bila da bi inflacija mogla iznositi 5 posto, u
idućoj da bi se trebala smanjiti i vrhunac da bi trebala
dosegnuti udrugom tromjesečju nakon rasta cijena energije,
struje i plina i da bi se u drugoj polovici godine trebala
smanjivati. Radimo na ažuriranju projekcija. Rad počinje više
ličiti na gatanje i šalice kave. Cijene sirovina koje su važni se
mijenjaju na dnevnoj razini. Projekcija se usvaja na savjetu
HNB-a u travnju i nakon toga se objave glavni elementi
projekcije. Vjerojatno će se raditi o scenarijima gdje imamo
nekakav optimističan scenarij da će sukob kraće trajati. Ni
utjecaj na cijene ne bi trebao biti veći. Korekcija bi mogla biti
blaga. U lošim scenarijima je rast cijena plina i nafte na
povijesne razine ili nešto još gore, poput obustave isporuke
energenata”, kazao je.
Na pitanje hoće li se dizati kamate na kredite, Šošić je kazao da
HNB godinama upozorava na obustavu kriznih poticaja i postupan
rast kamatnih stopa.
“Krenuo je u SAD-u, američke federalne rezerve su ovaj tjedan
prvi put u dvije godine podigle kamatne stope i najavili su da će
on biti postupan i kontinuiran. Amerika je najveće gospodarstvo,
ti potezi se najviše prelijevaju na globalna financijska tržišta.
Imali smo od početak godine snažnu reakcija prinosa na državne
obveznice. Država kad se zadužuje, prinosi su skočili s pola
posto krajem prošle godine sad već na dva posto. Država neće ovim
tempom moći smanjivati trošak kamatnih stopa. Taj pad troška
kamata će se zaustaviti. Za građane i poduzeća vjerojatno još
neće doći do rasta kamata. Europska središnja banka sporije
normalizira monetarnu politiku”, kazao je.
Kazao je da kraja godine ne bi trebalo doći do dizanja
referentnih stopa.
“Kad krene dizanje referentnih stopa prelijevanje će biti na
kamatne stope usporeno. Likvidnost je visoka. Banke imaju 80
milijardi kuna viška likvidnosti, sredstava koja su im slobodna
za plasman tako da teško da će doći do rasta kamatnih stopa na
depozite, a tako neće brzo ni rasti kamatne stope na kredite.
Smjer promjene je jasan, krajem ove, početkom iduće godine može
se očekivati postupan zaokret. U scenariju u kojem bi inflacija
brže rasla, ne može se isključiti snažniji rast kamatnih stopa”,
kazao je.