Debljina utječe i na mentalno zdravlje, 40% do 60% pretilih osoba pokazuje simptome depresije
Prije tri godine vaga joj je pokazivala 135 kilograma, sada ima
70. Mirnu smo upoznali kao kandidatkinju 4 sezone RTL-ovog showa
Život na vagi.
“65 kila razlike, to je veliki posao. Znači od psihičke do
fizičke strane. Treba stvoriti nove navike. Nije mi teško gledati
fotografije od prije. Ja sam ponosna i sretna jer sam uspjela i
napravila ono što je dobro za mene”, rekla je za RTL Mirna Posavec.
Prije svega za njezino zdravlje, a svojim iskustvom sada pomaže
drugima.
“Sve je lakše nakon gubitka kilograma, od penjanja uz stepenice
do vezanja tenisica. Sljedeći pothvat mi je skakanje padobranom-
to sad mogu jer nemam toliko kila”, kaže Mirna.
Problem pretilosti treba rješavati od najranije dobi pri čemu je
važno da roditelji debljinu prepoznaju.
“Što je dijete deblje to je manji udio roditelja koji ispravno
percipira stanje uhranjenosti. Kad dođemo do samog problema
debljine čak 90 posto roditelja ne primjećuje da njihovo dijete
ima taj problem, 23% roditelja smatra da dijete koje objektivno
imam debljinu je normalne tjelesne mase”, rekla je Sanja
Musić Milanović voditeljica Odjela za promicanje
tjelesnog zdravlja HZJZ-a.
Svako treće dijete ima problema prekomjernom tjelesnom masom i
debljinom. Čak 33 % djevojčica i 37% dječaka ima problema s
kilogramima.
To su podaci prije pandemije korona virusa, novo istraživanje je
u tijeku, a rezultati bi mogli biti još porazniji.
“Mi znamo da postoji sinergija dviju pandemija – COVID-a i
debljine, znači jedna sindemija i očekujemo da će nažalost biti
više djece nego 2019. godine”, kaže Musić Milanović.
Čak 65% Hrvata bori se s prekomjernom težinom, a debljina je
povezana s mnogo drugih ozbiljnih bolesti.
“Puno češći su karcinomi kod osoba koje imaju prekomjernu težinu
i debeli su, dakle sprečavanjem debljine sprečavamo i niz drugih
bolesti zato je to zdravstveni problem broj jedan”, rekao je
Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za
debljinu.
Debljina utječe i na mentalno zdravlje, 40% do 60% pretilih osoba
pokazuje simptome depresije.
“Glad može biti fiziološka, prirodna, ali vrlo često ona je
emocionalna – gladni smo nečega drugog i to onda kompenziramo s
hranom. Dosta psihičkih bolesti je povezano s uzimanjem hrane,
depresija, anksioznost”, rekao je psihijatar u Klinici za
psihijatriju Vrapče, Ante Bagarić.
Procjenjuje se da će do 2030. u Hrvatskoj s debljinom živjeti
svaka treća žena i svaki treći muškarac – zato treba reagirati
odmah!