Hrvatska u 220 skladišta čuva robne zalihe u vrijednosti nešto većoj od pola milijarde kuna
Rusija Europu opskrbljuje naftom i plinom, ali zajedno s
Ukrajinom pokriva četvrtinu svjetskog izvoza žitarica. Rat između
tih dviju država donekle ugrožava Europu kada su u pitanju i
prehrambene i neprehrambene namirnice.
Hrvatska u svojim robnim zalihama ima robu vrijednu oko pola
milijarde kuna, ali smo proteklih godina prodavali ono za čim se
potražnja svakog dana povećava – energente. Jesu li strateške
zalihe dovoljne za dugotrajniju ratnu krizu provjerio je
RTL.
Rat direktno uništava domove i živote, ali posredno posljedice
pogađaju puno šire. Ugroženi opskrbni lanci u prvi plan ponovno
stavljaju Strateške robne zalihe. Zato su Vladinoj međuresornoj
skupini za rješavanje posljedica ukrajinske krize pridruženi i
djelatnici Ravnateljstva za robne zalihe.
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović: “To je
nešto o čemu ćemo se dogovarati iz dana u dan o tome koje su
potrebe i, naravno, provoditi postupke nabave koji će biti takvi
da u svakom trenutku mogu odgovoriti visokim standardima koje
postavlja Europska komisija.”
Hrvatska u 220 skladišta čuva robne zalihe u vrijednosti nešto
većoj od pola milijarde kuna. 47 posto otpada na prehrambene
zalihe, dok je 53 posto neprehrambenih zaliha.
Među prehrambenim su žitarice, meso, mlijeko, jaja i voda. Od
neprehrambenih najvažniji su naftni derivati, građevinski
materijal, vozila i agregati, te oprema za opskrbu, smještaj i
zbrinjavanje građana. A posebno se čuvaju i medicinski proizvodi
poput antibiotika, lijekova i cjepiva.
Ukrajinski rat ugrožava opskrbu Europe prvenstveno
energentima.
Naftni stručnjak Miro Skalicki: “Iz Rusije plin
dolazi prema planu. Više manje je to isto i sa naftom, nekakva su
vrlo mala odstupanja. I ‘ajde, treba se nadati da će to sve ići
svojim tokom. Dobro je da Hrvatska ima nekakvu alternativu, to je
LNG terminal koji u principu pomaže kao jedan dobavni pravac.
Međutim, nisu samo hrvatske firme zakupile kapacitete nego i
vanjski trgovci.”
A potražnje će biti i na europskom tržištu gdje se zalihe
energenata troše. Europske zemlje u prosjeku imaju popunjeno 31
posto kapaciteta zaliha plina što je upola manje nego 2020.
godine.
Europske trendove slijedi i Hrvatska. Tako je u 2020. godini
prodano 10 milijuna litara dizela i 420 tisuća litara plavog
dizela iz robnih zaliha. U 2021. nije bilo zabilježbi o
narudžbama naftnih derivata zato što se većina narudžbi odnosila
na zaštitnu opremu protiv COVID-a.
No, Hrvatska ima dovoljno zaliha, tvrdi ministar Tomislav
Ćorić: “RH u ovom trenutku ima zaliha količine
nafte i naftnih derivata nekoliko mjeseci i što se toga tiče
možemo biti mirni.”
U zalihe ne bi trebalo grabiti, smatra Skalicki, jer problem s
energentima nije nestašica nego isporuka i ratom uzrokovana
kriza:
“Nafte ima, raspoloživa je. Postoje dokazane rezerve nafte i
plina za sljedećih 30 godina i u principu može doći do nekakvih
kratkotrajnih problema zbog ovih stvari o kojima mi pričamo, ali
dugotrajno ja ne vidim razloga za nekakve priče nikad više jeftin
plin, nikad više jeftina nafta.”
Ali osim ruske nafte i plina, dvije zaraćene države pokrivaju oko
25 posto svjetskog izvoza pšenice, 20 posto izvoza kukuruza i 80
posto izvoza suncokretovog ulja. Iz Vlade umiruju tvrdnjama da je
u zalihama stanje dobro, ali i oni se nadaju da će sukobi
trajati što kraće kako se rezerve ne bi trebale trošiti.