sličnosti s ratom ’91.

Ukrajinski rat u velikoj mjeri podsjeća na naš Domovinski: Slaba i brojčano manja vojska protiv snažnog okupatora

Milošević nije prihvaćao raspad Jugoslavije, Putin ne prihvaća raspad SSSR-a. Srbija nije prihvaćala hrvatsku neovisnost, Rusija ne prihvaća ukrajinsku

Da, sve nas ovo neodoljivo podsjeća na zbivanja na našim
prostorima 1991. Ruski separatisti u Donbasu, i srpski
pobunjenici u Krajini. Neusporedivo snažnija agresorska vojska i
slabiji koji se brani. Ni Hrvati 91. ni Ukrajinci 22. nisu imali
ni toliko oružja ni toliko tenkova, ali su slični po prkosu i
moralu. I nije da nema sličnosti između Srbije i Rusije.

Naši susjedi nisu prihvaćali raspad Jugoslavije i hrvatsku
neovisnost, ukrajinski susjedi kao da žele nazad Sovjetski Savez.
A poznato je da Putina zovu
Milošević s atomskim oružjem.

RTL-ova reporterka Kristina Čirjak razgovarala
je s vojnikom koji je ratovao i u Hrvatskoj i Ukrajini,
povjesničarima i analitičarima. Svi kažu, ima sličnosti.

Jutros je zvuk sirena za uzbunu probudio Ukrajine, a Hrvatima se
vratilo sjećanje na ’91.

“Je, točno, jer sam iz Osijeka. Bilo je strašno. Minobacači,
mislili smo tada da smo gotovi”, ispričala je za
RTL televiziju
Ivanka.

“Baš me podsjetilo na ono kad su Srbi napali Banske dvore”,
prisjetila se Veronika Vlahović.

Rusija je druga vojna sila, a Ukrajina 22. Slaba i brojčano manja
vojska protiv snažnog neprijatelja. To itekako podsjeća na 91.
Denis Šeler je ratovao u Hrvatskoj i u Ukrajini.
Ondje je kao dragovoljac proveo šest godina.

“Ima puno poveznica, od samog početka rata, a ovo sad bi
usporedio s 91. i sveopćim napadom tamo od Vukovara preko zapadne
Slavonije, Banije i Dalmacije, kada je JNA sa svojim
mehanizacijama napadala sa svih strana. Copy paste situacija”,
poručio je Denis Šeler, hrvatski dragovoljac u ukrajinskoj
vojsci.

Milošević nije prihvaćao raspad Jugoslavije, Putin ne prihvaća
raspad SSSR-a. Srbija nije prihvaćala hrvatsku neovisnost, Rusija
ne prihvaća ukrajinsku.

“S jedne strane vi imate državu odnosno režim koji je usmjeren ka
vanjskoj agresiji, ka stvaranju imperija i pri tome krši sva
međunarodna prava, to je isto činila isto Srbija. To je režim
koji podržava petu kolonu i koji kako smo mogli čuti iz Moskve
dolazi intervenirati u genocid, lažni genocid, dakle kako bi
zaštitili ugrožene Ruse. Istu situaciju smo imali i U Hrvatskoj
gdje je dobar dio srpskog stanovništva bio jedna vrsta 5. kolone
koja je poslužila za stvaranje velikosrpske države”, kazao je
Ivica Miškulin, povjesničar.

Zapad je već trebao reagirati, kaže ukrajinski i hrvatski vojnik
Denis Šaler. I u Hrvatsku je pomoć kasno stigla. Još jedna za
njega velika sličnost.

“Zapad i SAD su nam se priklonili tek kada je Hrvatska vojnim
operacijama počela oslobađati svoja okupirana područja i kada smo
pokazali zube. Ista stvar je danas s Ukrajinom koja je posta
žrtva Rusije i SAD-a”, poručio je Šeler.

“Glavna razlika je da Ukrajinu napada nuklearna sila, koja je
stalna članica Vijeća Europe.

Hrvatsku je napadala Srbija koja je vrlo brzo doživjela
međunarodnu izolaciju, a tada su Rusija i sada bile saveznice, a
sada su globalni suparnici i Rusija je odlučila voditi svoj rat
protiv SAD-a tako da pokori Ukrajinu”, objašnjava Božo
Kovačević
, bivši veleposlanik u Rusiji.

Nemaju ni približno toliko oružja ni tenkova, ali Ukrajinci su
naoružani voljom i hrabrošću. Baš kao što je bila i hrvatska
vojska. A to je vojnikovo najvažnije oružje, kaže umirovljeni
brigadir i legendarni komandos Bruno Zorica
Zulu
, koji je prije četiri godine bio u Ukrajini i
educirao njihove specijalce.

“To je jedna hrabrost kao što je bila i kod nas 91. Ratovat će se
bez obzira na tehničku premoć, ratovat će se konvencionalnim
oružjem. Ukrajina ima ga dovoljno, da naoruža 2 milijuna
dobrovoljaca. Taj rat Rusija ne može dobiti”, kazao je Bruno
Zorica Zulu, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske.

Baš kao što nije mogla ni Srbija protiv naroda koji se borio za
svoj opstanak. Tu sličnost s hrvatskom prošlošću vide branitelji,
povjesničari, analitičari, ali i ministar obrane.

“Unatoč tome što smo imali značajnije brojnijeg neprijatelja,
tehnički opremljenijeg neprijatelja, želja Hrvata za stvaranjem
hrvatske države je bila puno veća od tehnike. SSSR je definitivno
nešto što Rusija nije prihvatila, tako da još jednom podrška
cijeloj Ukrajini”, izjavio je Mario Banožić
(HDZ),ministar obrane.

Podrška Ukrajini i iz Vukovara, vodotoranj u bojama države koja
nas je prva priznala i čija je pomoć za vrijeme rata bila velika.
Jer, dok su drugi stavili embargo, Ukrajinci su nam pomogli
naoružati se.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari