Osvrnuo se i na tvrtke poput Fortenove, gdje postoje vjerovnici, ali vlasnici su ruske banke te probleme koji tu mogu nastati
Robna razmjena između Hrvatske i Rusije do kraja studenog prošle
godine iznosila je 742 milijuna dolara. Hrvatska izvozi puno
manje nego što uvozi iz Rusije, poglavito zbog energenata. Oko 22
posto plina stiže iz Rusije.
O posljedicama krize u RTL-u Danas govorio je Davor
Štern, bivši ministar i energetski stručnjak.
Upitan je kako će eskalacija sukoba odnosno invazija na istoku
utjecati na nas.
“To ćemo vidjeti sutra ili preksutra. Ja se još uvijek nadam i
smatram da još uvijek postoji nada da se to riješi. Invazija je
ulazak stranih trupa na teritorij druge države. Međutim, to je
sada više pravno pitanje, geopolitičke naravi, ako su ovi
proglasili samostalno, to onda više nije strani teritorij.
Što se tiče energetske krize tu ovisi što se Europa i SAD
napraviti prema Rusiji. Ako dođe do sankcija prema Rusiji, ako
dođe do sankcija prema Rusiji doći će do nezapamćenog
poskupljenja energenata. Evo danas je nafta došla skoro do
100 dolara iako ona nije za sada upitna. Za plin smo jučer imali
izjavu gospodina Medvjedeva da može doći do 2000 eura za 1000
kubika”, kazao je.
Prokomentirao je kada bi Rusija bila pod sankcijama, bi li onda
više izgubila Rusija ili Europa.
“Mislim da bi bio podjednak gubitak, s tim da ćemo mi više
osjetiti jer smo u Europi. Prošle sankcije su naši proizvođači
mandarina sa Neretve osjetili ni krivi ni dužni. Na takvim
stvarima se vidi rezultat sankcija.
Ako Europa i SAD odluče Rusiji uvesti sankcije u platnom
prometu i sustavu, tu će biti velikih problema zato jer će se
tada postaviti pitanje toga da i ako Rusi budu puštali plin prema
nama, kako ćemo ga mi platiti. Roba koja se ne plati se ne
isporučuje. Mi sada polako izlazimo iz sezone grijanja, ja se još
uvijek nadam da do toga neće doći. Hvala Bogu imamo LNG koji nam
može koristiti u ovom prijelaznom razdoblju”, poručio je Štern.
Osvrnuo se i na tvrtke poput Fortenove, gdje postoje vjerovnici,
ali vlasnici su ruske banke te probleme koji tu mogu nastati.
“Tu može doći do problema u inozemnom plaćanju, u Hrvatskoj ja ne
vidim da bi to trebao biti problem jer je platni promet unutar
Hrvatske u okviru Fortenove zatvoreni sustav. U odnosu s ruskom
bankom koja je 50-postotni vlasnik, tu se mogu pojaviti sankcije
ako one dođu pod sankcije”, izjavio je.
Prokomentirao je vladine mjere koje je poduzela zbog inflacije i
jesu li one dovoljne.
“Vlada je donijela mjeru da će subvencionirati odnosno da će
dozvoliti maksimum povećanje za plin 20 posto, za električnu
energiju 9,6 posto. To će se teško održati ako plin ode na 2000
dolara. Vladine mjere su donesene i zbog inflacije i zbog
povećanja cijene energenata koje su izazvale inflaciju. Što će
Vlada učiniti ako to pređe određenu granicu koju nam može
servisirati kroz proračun, ja ne znam”, poručio je.
Dotaknuto se i europske alternative za ruski plin.
“Europa ima LNG. Engleska dosta dobro stoji kroz svoja plinska
polja i Sjevernom moru. Isto tako Norveška iako nije dio EU-a.
Ostatak Europe dobiva LNG iz Amerike, Alžira, Južne Amerike tako
da će se to snabdijevanje Europe, minimalnim količinama
plina nastaviti.
To će biti iznimno skup plin pa je pitanje kako će europsko
gospodarstvo i industrija moći podnijeti tako visoke cijene plina
koje se javljaju ne samo kao sredstva grijanja u kućanstvima,
nego i za industriju i proizvodnju velikog dijela dobara kojima
je osnovna sirovina plin”, zaključio je Štern.