upozorenje iz državnog inspektorata

Oprez! Uberete li više od pet stručaka cvijeća riskirate kaznu do 30 tisuća kuna!

Onima koji proljetnice beru radi prodaje ili prerade, treba dozvola Ministarstva gospodarstva. Nije bezazleno visibabe i šafrane brati niti samo za u svoju vazu

Branje više od pet stručaka cvijeća miriše na nevolju i visoke
novčane kazne koje idu i do 200 tisuća kuna. Upozorava Državni
inspektorat.

RTL televizija emitrala je jučer prilog iz
zagrebačkog Maksimira te upozoravaju: oni koji bi dašak proljeća
htjeli iz šume odnijeti sa sobom, budite na oprezu!

“Ako se baš želi ubrati onda se za osobne svrhe smije ubrati
najviše pet stručaka. U pravilniku je definirano da je jedan
stručak koji obuhvaća kad se spoje kažiprst i palac”,
objašnjava  Igor Boršić, biolog u
Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

to samo ako je riječ o vrstama koje nisu strogo zaštićene i
iznimno ugrožene. Primjerice proljetnica, velecvjetni
kukurijek je takva i ne smije se uopće brati. Za one koji ne
poštuju pravila, propisane su kazne do 200.000 kn za pravnu
osobu te do 30.000 kn za fizičku osobu.

“Šta ima veze da se ubere cviće koje će i tako i tako u šumi
propast i da se ubere deset kitica i da žena koja nema ništa da
dođe i da proda na pazar”, smatra Darinka iz
Splita.

Na pazarima i tržnicama proljetnica već ima. Najviše onih iz
uzgoja.

Kamere RTL-a uhvatile su gospođu Ružu,
pravu trgovkinju. Ljubazna i nasmijana sve dok nismo
spomenuli kazne iako ona divlje proljetnice ni nema u ponudi.

“Oni kaj drva i bukve niš nećeju kazniti, a za ove grančice kaj
pobereš kazne. Ma ajde, to ne valja”, kaže Ruža iz Zagreba.

Nju je takvo cvijeće, kaže, odškolovalo.

“Pa mene nije nikad niko niš pital, sad samo nekakve vrage,
zakone izmišljaju. Ne znaju sami kaj bi z naroda. Samo treba
narod hop-cup hititi u Savu”, tvrdi Ruža.

Slično misle i njezine kolegice na Dolcu.

“Znači, ovi koji su vam glavni za to zeleno, oni neke stvari ne
kužiju. Vi kad bute presadili to negde drugde, tu lukovicu vi
ćete staviti novo stanište, tu će se širiti. Znači, mi samo
radimo prirodi dobro”, objašnjava Božica.

No iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode misle drukčije. Mirisni
cvijetovi nakon hladne zime nisu potrebni samo ljudima.

“One predstavljaju jedini izvor nektara i peluda za oprašivače
pogotovo za one oprašivače koji ovako rano izlijeću”, pojašnjava
Boršić.

Iako su propisane kazne iznimno visoke, iz Državnog inspektorata
doznajemo da ni ove ni prošle godine nije napisana ni jedna
jedina.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari