U Poreznoj kažu kako javnim prostorom kola puno netočnih informacija
Puno se prašine diglo oko najave Porezne uprave da oni
koji rade u inozemstvu ili imaju inozemne primitke plaćaju
porez u Hrvatskoj i to retrogradno, od 2016. godine.
U Poreznoj kažu kako javnim prostorom kola puno netočnih
informacija te su dali određena pojašnjenja.
“Plaćanje poreza se ne određuje prema državljanstvu ili
prijavljenom prebivalištu već prema poreznoj rezidentnosti kao
središtu životnih interesa. Osobe koje imaju užu obitelj
(supružnika i/ili djecu) imaju poreznu rezidentnost tamo gdje im
se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebito za
svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić
i slično). Osobi koja je samac porezna rezidentnost se određuje
prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem
od 183 dana.
Za hrvatske državljane koji su s užom obitelji ili kao samci
odselili iz Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu RH) prije 2016.
godine ili imaju užu obitelj izvan RH pretpostavlja se
da nisu više hrvatski porezni rezidenti te stoga nisu ni u
obvezi prijavljivati svoje ukupno ostvarene primitke po načelu
svjetskog dohotka u RH. Sve i da imaju određenu nekretninu, koju
su naslijedili ili kupili u RH, koju možda i iznajmljuju u RH i
po toj osnovi plaćaju porez u RH to ih ne čini hrvatskim poreznim
rezidentima”, navode u Poreznoj.
Pojašnjavaju da samo osobe koje su promijenile poreznu
rezidentnost u razdoblju od 2016. godine do danas, na način da su
se odselili i prenijeli središte životnih interesa izvan RH, a
nisu se odjavili iz porezne rezidentnosti RH moraju prijaviti
dohodak podnošenjem Obrasca TI te podnošenja potvrde o
poreznoj rezidentnosti te druge države kako bi se činjenica
promjene porezne rezidentnosti mogla utvrditi unazad za protekla
razdoblja.
Dali su i tri primjera:
Primjer 1. Hrvatski državljanin
odselio s užom obitelji izvan RH u drugu državu prije 2016.
godine
– Hrvatski državljanin je prije 2016. odselio s užom obitelji
(suprugom i dvoje djece) izvan RH u drugu državu
– U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji
ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić,
doktor i slične usluge)
– Pretpostavka je da je navedeni hrvatski državljanin izvršio
odjavu prebivalište u MUP-u RH, no bez obzira je li isto učinio
te bez obzira je li odjavio poreznu rezidentnost kod Porezne
uprave RH za takve osobe primjenjuje se pretpostavka da više nisu
porezni rezidenti RH
– Ove osobe nemaju obveze prema Poreznoj upravi RH. Iznimno kada
bi za te osobe bilo utvrđeno da su kroz međunarodnu razmjenu
podataka za iste dostavljeni podaci u RH, Porezna uprava RH će ih
pozvati da se regulira njihova porezna rezidentnost
– Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način.
Primjer 2.: Hrvatski državljanin odselio s užom obitelji
izvan RH u drugu državu u razdoblju od 2016. godine do
danas
– Hrvatski državljanin je u razdoblju od 2016. godine do danas
odselio s užom obitelji (suprugom i dvoje djece) u drugu državu
– U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji
ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić,
doktor i slične usluge)
– Bez obzira je li hrvatski državljanin izvršio odjavu
prebivališta u MUP-u, obvezan je izvršiti odjavu iz porezne
rezidentnosti RH podnošenjem obrasca Upitnik TI Poreznoj upravi
RH
– Uz obrazac Upitnik TI hrvatski državljanin je obvezan podnijeti
potvrdu druge države o njihovoj poreznoj rezidentnosti s datumom
iz kojeg je vidljivo od kada ga ta država smatra svojim poreznim
rezidentom
– Utvrđivanje rezidentnosti moguće je dokazivati i unatrag za
prethodne godine
– Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način
Primjer 3. Hrvatski državljanin nije porezni rezident RH,
ali u RH posjeduje nekretninu koju iznajmljuje
– S obzirom da hrvatski državljanin nije porezni rezident RH, ne
podliježe niti obvezi prijave ino primitaka po načelu svjetskog
dohotka u RH
– Ukoliko nekretninu koju posjeduje u RH iznajmljuje po toj
osnovi će plaćati poreza na dohodak od imovine u RH, ali isto ga
ne čini poreznim rezidentom RH
– Primitke ostvarene od najma u RH i plaćeni porez po toj osnovi
u RH prijavljuje po načelu svjetskog dohotka u državi u kojoj ima
prijavljenu poreznu rezidentnost.
U drugom su priopćenju naveli kako je prijava inozmenih primitaka
dobrovoljna te kako onima koji prijave svoj dohodak stečen u
drugim državama neće zaračunati kamate ili provoditi prekršajne
postupke, već samo utvrditi poreznu obvezu, ako ona postoji.
Pritom će uračunati porez koji je plaćen u drugoj državi.
U postupku utvrđivanja eventualne porezne obveze, sukladno
dobrovoljnoj prijavi ino primitaka, primijenit će se metoda koja
je povoljnija za poreznog obveznika:
– kumulativna prijava ostvarenih
primitaka za prethodne godine u tekućoj godini uz
obračun poreza prema poreznim pravilima za tekuću godinu (u
daljnjem tekstu kumulativni obračun) ili
– obračun po godinama za prethodne godine
uz priznavanje osobnih odbitaka i poreznih stopa prema pojedinoj
godini (u daljnjem tekstu obračun po godinama).
Metoda kumulativnog obračuna bit će povoljnija za ino
primitke:
– ostvarene po osnovi konačnih dohodaka (dohodak od
imovine i imovinskih prava i dohodak od kapitala) s obzirom na
primjenu danas važeće porezne stope neovisno o visini ostvarenog
primitka.
Tu su opet dali određene primjere:
Primjer: Porezni obveznik ostvarivao je dohodak
od kapitala po osnovi kamata ostvarenih po godinama u iznosu
1.000 kn (za 2018., 2019. i 2020.) ukupno 3.000 kn. Porezna
obveza iznosila bi po pojedinoj godini 134,40 kn tj. ukupno za
sve tri godine 406,20 kn uz obračun kamata i pokretanje
prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna primijenit će
se sada važeći porezni propisi te će porezna obveza iznositi
336,00 kn.
– ostvarene po osnovi dohotka od osiguranja s obzirom
da je kao izvor dohotka ukinut primitak od osiguranja
Primjer: Porezni obveznik ostvario je u 2018.
godini primitak od osiguranja u iznosu od 1.000 kn. Porezna
obveza iznosila bi 134,40 kn uz obračun kamata i pokretanje
prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna primijenit će
se sada važeći propisi prema kojima se dohodak od osiguranja ne
oporezuje, budući da se isti više ne smatra izvorom
dohotka.
– ostvarene po osnovi nesamostalnog rada za mlade
osobe radi korištenja porezne olakšice za mlade osobe
Primjer: Porezni obveznik mlada osoba do 30
godina života prema danas važećim zakonskim odredbama ima pravo
na umanjenje porezne obveze za mlade po osnovi dohotka od
nesamostalnog rada (plaće) na dio porezne osnovice na koju se
plaća porez po stopi od 20% (do 25 godina života za 100%, od 26
do 30 godina života za 50%). Mlada osoba (28 g.) koja je u 2018.
u inozemstvu ostvarila dohodak od nesamostalnog rada (plaće) u
godišnjem iznosu 300.000 kn prema propisima iz 2018. bi imala
ukupnu poreznu obvezu u iznosu oko 73.000 kn uz obračun kamata i
pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna
koristeći pravo na umanjenje porezne obveze porezna obveza
iznosila bi 28.000 kn.
– ostvarene po osnovi godišnjih dohodaka, u pravilu, za
stjecatelje koji su u prethodnim godinama već iskoristili
propisane osobne odbitke.
Metoda obračuna po godinama bit će, u pravilu, povoljnija za
obveznike koji u prethodnim godinama nisu iskoristili propisane
osobne odbitke jer će na taj način iskoristiti neiskorišten
osobni odbitak po godinama, navode u Poreznoj upravi.