Porezna uprava poziva na dobrovoljnu prijavu poreza na dohodak sve hrvatske državljane osim umirovljenika iz Kanade, Kine, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Maroka, Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina
Građani koji su ranijih godina ostvarili inozemni dohodak,
odnosno plaće, mirovine, kamate na štednju, dividende i ostalo,
trebali bi platiti porez prije nego što dobiju službeni poziv
Porezne uprave. Krajem prošle godine iz te su institucije
pojasnili da neće obračunati kamate, niti naplatiti kazne onima
koji tako postupe.
Ostali koji rade u inozemstvu, osim onih koji primaju mirovine iz
Kanade, Kine, Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Maroka,
Mauricijusa, Njemačke, Omana, Poljske i San Marina, a primili su
službeni poziv da prijave porez na dohodak iz inozemstva, suočit
će se s kaznama. Dvjema obiteljima iz Varaždinske županije
Porezna je uprava već pokrenula ovrhe na njihovim kućama, tvrdi
za Slobodnu Dalmaciju predsjednik Hrvatskog
sindikata radnika migranata, Franjo Lazar.
“Nakon poziva migrantima da prijave dobrovoljno inozemna
primanja, među ljudima je zavladala panika. Bio sam u Splitu,
imao sam sastanke u Šibeniku i Zadru. U tim gradovima ima ljudi
koji rade u zimskom turizmu, žena njegovateljica i svi strahuju
da će ostati bez primanja i da će im uzeti kuće i stanove u
ovrhe”, govori Lazar i dodaje da je ravnatelj Porezne uprave
poručio da je 120.000 hrvatskih radnika migranata prijavilo
porez, a čak 200.000 nije.
Iz Sindikata poručuju svojim članovima da pričekaju s
dobrovoljnom prijavom, jer pregovaraju s Ministarstvom financija,
Pozivaju i sve hrvatske radnike u članica Europske unije da ih
kontaktiraju zbog pravne zaštite, prije nego što prijave porez.
Poželjno je, dodaju, da prilože potvrdu o rezidentnosti države u
kojoj rade i žive.
“Članovima savjetujemo da zatraže potvrdu o rezidentnosti u
državi u kojoj žive i rade. Ne može onda tako lako Hrvatska
odbaciti rezidentnost druge države, ne može za nekog odbaciti
činjenicu da je talijanski, francuski ili austrijski rezident. To
se mora prihvatiti”, rekao je Lazar navodeći primjer vozača
kamiona iz Ivanca, koji radi u Italiji, a unatoč tome je dobio
porezno rješenje o 600.000 kuna duga.
Dva problema
Lazar ističe dva problema. Prvi je taj što nema informacija dokad
građani mogu dobrovoljno prijaviti porez na dohodak, ali ni kako
će se porez obračunavati. Drugi problem je što postupak nije
ujednačen u cijeloj zemlji. Navodi primjer čovjeka kojemu su u
riječkoj Poreznoj upravi rekli da se nije dužan prijaviti jer je
u inozemstvu boravio više od 183 dana. U Opatiji i Makarskoj,
tvrdi Lazar, imaju dijametralno suprotno tumačenje i navodi još
primjera.
“Dobili smo informaciju jedne njegovateljice iz Koprivnice kojoj
su poreznici rekli da joj neće naplatiti kaznu ni zatezne kamate
ali će joj pet godina dohotka i poreza obračunati na jednoj
kartici i dati joj samo jednu poreznu olakšicu, samo jedan
porezni odbitak, što za 2020. godinu iznosi neoporezivih 48.000
kuna dohotka. Samo na tome ljudi gube ukupno oko 200.000 kuna
neoporezivog dohotka zbog čega bi platili oko 29.000 eura više
poreza na dohodak, jer im se nije po svakoj godini priznao
neoporezivi dohodak. Još kažu da će nas oporezivati s 20 posto
poreza, a nije jasno što će oporezivati, bruto ili neto, hoće li
priznati uplaćeni porez u drugim državama i olakšice iz drugih
država? U Austriji je neoporezivo 11.000 eura godišnjeg dohotka,
to Hrvatska ne bi smjela oporezivati”, istaknuo je Lazar.
Dodao je da oko 48.000 hrvatskih državljana radi u Austriji te da
Hrvatska temeljem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
s tom zemljom, ali i Slovenijom i Italijom, ne bi trebala
oporezivati one koji više od 183 dana borave u tim zemljama pod
uvjetom da im je poslodavac odande i da ondje primaju dohotke na
koje plaćaju tamošnje poreze.
Spremni su svoja prava braniti na sudovima, pa čak i na Europskom
sudu za ljudska prava. Lazar navodi kako će surađivati s kolegama
iz Slovenije, čiji radnici migranti imaju slične probleme.
“Slovenski sindikat je do sada u 80 do 90 posto slučajeva dobio
na sudu. Mi ćemo s njima zajedno nastupati, ako treba i pred
europskim sudom za ljudska prava”, istaknuo je.
Antidemografski potez
Naglasio je i kako je ovo antidemografski potez, jer poreznike
zanima samo životni interes poreznog obveznika. I ravnatelj
Porezne uprave je rekao da su hrvatski građani dužni plaćati
porez ondje gdje im je životni interes, odnosno u zemlji u kojoj
borave njihove obitelji.
“Zato imamo ogroman odljev mladih obitelji koje kompletne odlaze
iz Hrvatske radi Porezne uprave. Tjeraju te mlade obitelji iz
Hrvatske! Kad im stignu porezna rješenja na dodatni porez,
odlučuju da neće plaćati dodatni porez i da će otići. Najgore tu
prolaze oni koji zarađuju u male plaće od 1000 eura do 1400 eura
i plaćaju nikakav ili mali porez u Austriji. U toj zemlji ima
mnogo neoporezivih dodataka na plaću, poput terenskog dodatka,
dodatka za teški posao, dodatka za prljavi posao i slično, dok je
godišnji neoporezivi dohodak 11.000 eura, a u Hrvatskoj je
neoporezivo godišnje 48.000 kuna.
Kad te prihode hrvatski poreznici oporezuju i priznaju austrijski
porez, dolazi do velikih razlika za uplatu. Provjerom naših
poreznih stručnjaka došli smo do saznanja da je do 80 posto
krivih izračuna poreznih rješenja, čime su radnici migranti
zakinuti za po 15.000 kuna. Kad Porezna izda rješenje s rokom
plaćanja, imaš mogućnost žalbe, a ne platiš li, dolazi ovrha.
Imamo dva slučaja ovrha nekretnina u Varaždinskoj županiji od 210
i 230 tisuća kuna za pet godina, gdje su najviša stavka zatezne
kamate i kazne”, otkrio je šef Sindikata radnika migranata.
‘Vikend pacijenti’
Komentirao je i najave o čistki u registrima osiguranika HZZO-a,
jer je popisom stanovnika otkriveno da imamo više osiguranika u
zdravstvenom sustavu nego žitelja. “Mi nismo ‘vikend pacijenti’ i
ne dolazimo se vikendom liječiti u Hrvatsku, kako kaže ravnatelj
Porezne uprave. Nismo mi, koji novac šaljemo obiteljima u
Hrvatskoj, krivi za to što ionako ima 200.000 više korisnika
zdravstvenog sustava nego platiša. Svoje zdravstvene probleme
rješavamo u državama gdje radimo, a kad dođeš doma i nešto ti se
dogodi, naravno da moraš kod liječnika.
Naši radnici su svi zdravstveno osigurani u državama u kojima
rade, a temeljem europske zdravstvene iskaznice građani EU-a mogu
koristiti hitne zdravstvene usluge i u drugim državama EU-a.
Ujedno, da bi rasteretili hrvatski zdravstveni sustav, sindikat
radnika migranata poziva sve građane koji rade u državama EU-a da
osiguraju svoje nezaposlene članove obitelji, kao i svoju djecu,
preko svog zdravstvenog osiguranja. Time ne gube ništa, a država
dobiva puno, budući da sve eventualne usluge naplaćuje od
inozemnog osiguranja”, zaključio je Lazar.