''Prirodni plin je strašno poskupio, no taj je problem ipak sezonske naravi. No, što se cijene električne energije tiče, tu nam nema pomoći'', kaže Kurtović
Skupi plin izazvao je paniku među poduzetnicima, a sve je teže i
građanima. Stručnjaci kažu da su cijene plina u nebo otišle
bespovratno, a ništa bolja budućnost ne čeka cijene električne
energije.
“Da, bojim se da nas čekaju poskupljenja u kontinuitetu jer
cijena električne energije na svjetskom tržištu raste. Dakle,
poskupljenje je neizbježno. Što se formiranja cijena struje za
kućanstvo tiče, sve je u rukama Vlade, HEP-a i HERA-e, a
generalno gledajući udar na potrošače se može ublažiti jedino
boljim poslovanjem HEP-a i investicijama u proizvodnju vlastite
električne energije koji su jedina alternativa njenom uvozu po
sada očito jako visokim cijenama”, rekao je Nenad
Kurtović, stručnjak za tržište električnom energijom za
Slobodnu Dalmaciju.
Utješno je da nam neki čimbenici, koji se tiču proizvodnje
električne energije, idu u prilog. Kurtović kaže da još ne znamo
što nas čeka jer su veljača i ožujak ispred nas, ali da su za
sada blaga zima i povoljna hidrološka situacija omogućili
da manje struje nabavljamo iz tuđih izvora.
“Zabilježena je i velika proizvodnja struje iz obnovljivih
izvora, a radi se o 370 milijuna kilowatsati, pa nam i to ide u
prilog tezi da HEP ima prostora za formiranje cijene struje koja
će ipak biti donekle podnošljiva. No, prema nekim mojim
proračunima, poskupljenje za prosječno četveročlano kućanstvo u
Splitu koje koristi struju za grijanje, kupanje i pripremu hrane,
iznosit će oko petnaest posto. Ako uzmemo da je račun prosječnog
kućanstva do sada iznosio petsto kuna, on će od prvog travnja
biti oko 150 kuna veći”, kaže Kurtović.
Obećanja iz Vlade da će se zaštititi socijalno najugroženije
kategorije građana vaučerima od dvjesto kuna, također budi nadu
da ćemo preživjeti “strujni udar”. Vlada je uspjela za jedan dio
opskrbljivača osigurati cijenu 1,42 lipe po kilowatsatu, što je
tri puta jeftinije nego da su električnu energiju uvozili iz
inozemstva.
“Zato cijene, vjerujem, po kućanstvu neće biti veće od petnaest
posto jer će ih Vlada, HERA i HEP ipak obuzdati. Na godišnjoj bi
razini to značilo da će jedna obitelj u Splitu za struju
izdvajati oko 1800 kuna više nego do sada. To je neka moja
procjena”, rekao je Kurtović za spomenuti dnevni list.
A, zašto je najavljeno poskupljenje struje u travnju, tek prvo u
nizu?
“Zato jer je to rezultat energetske krize. Prirodni plin je
strašno poskupio, cijene su išle gore po tri i četiri puta, no
taj je problem ipak sezonske naravi. Čim se riješi rusko –
ukrajinska kriza, a sezona grijanja mine, ovaj će se problem
kudikamo manje osjećati. No, što se cijene električne energije
tiče, tu nam, realno gledajući, nema pomoći. Nama će se zbog
klima uređaja ljeti, ovdje u Dalmaciji potrošnja struje
približiti onoj iz zimskih mjeseci, a ukapljeni plin je skup i
sve manje ga ljudi koristi iz sigurnosnih razloga. Za razliku od
prirodnog plina, njegova cijena ovisi o cijeni nafte i njenih
derivata i zato je u principu viša u odnosu na prirodni plin i
uvijek će biti tako, dok će prirodni plin, kad se geostrateški
odnosi urede, ponovno pojeftiniti”, rekao je Kurtović.
“Termoelektrane za proizvodnju električne energije koriste
prirodni plin i čim njegova cijena ovako drastično naraste,
rastu i troškovi proizvodnje struje. I one elektrane koje rade na
ugljen imaju problema jer su opterećene regulativom o
smanjenju štetnih emisija ugljičnog dioksida, a to se tiče i
našeg HE Plomina. Dakle, priča oko rasta cijena električne
energije nije jednostavna”, ističe
Kurtović.
Do manje proizvodnje električne energije u Njemačkoj došlo je i
zbog gašenja nuklearnih elektrana, a Francuska je zbog
problema s nuklearnim reaktorima, smanjila proizvodnju električne
energije na godišnjoj razini za preko šesnaest milijardi
kilovatsati, a toliko struje otprilike potroši cijela Hrvatska.
Zbog svega toga cijena električne energije na svjetskom tržištu
raste, piše Slobodna.