Čelić kaže da su razlozi ovog narko booma to što je droga postala sve dostupnija i cjenovno prihvatljivija
U pandemiji je u Europi eksplodirala upotreba marihuane, ali
smanjila se konzumacija takozvanih parti droga – ekstazija i
MDMA. Pokazalo je to istraživanje europskog centra za monitoring
droga, piše RTL.
Zanimljive su rezultate dobili internet istraživanjem u kojem je
sudjelovalo 50 000 ljudi – 91% ispitanika odgovorilo im je da
puše marihuanu. Kažu, možda uzorak nije reprezentativan ali
ukazuje na trendove.
Već znamo da je Zagreb ponio nevjerojatnu titulu grada u kojem se
puši najviše trave, ali preko tjedna. Znamo i da je upotreba
kokaina skočila 500% u posljednjih nekoliko godina. Ove je teme u
studiju RTL-Direkta komentirao psihijatra iz psihijatrijske
bolnice u Vrapču i HDZ-ov saborski zastupnik Ivan
Čelić, koji je rezultate istraživanja podijelio i na
svom Facebooku.
“Hrvatska je jedan od 2 zemalja članica EU koja je sudjelovala u
tom velikom istraživanju. Internetske ankete i analiza otpadnih
voda jedan su od dva ključna sastojka na osnovu kojih Europska
agencija za droge prati kretanje droge, i da, možemo povući
analogiju ovih podataka. Treba uzeti u obzir da su istraživanja
provedena u ožujku i travnju 2021. kada je bio pravi lockdown.
Kako su išli novi valovi, situacija se mijenjala, ali definitivno
porast marihuane je bio nešto što je bilo značajno, klupske
droge, stimulansi su bili u padu, ali kako je došlo do
ublažavanja mjera lockdowna, krajem ljeta i prema jeseni, to su
konzumenti nadoknadili nekako kada je došlo do mjera popuštanja i
ponovo je došlo do veće potražnje i potrošnje stimulansa”, kaže
Čelić.
Na pitanje je li podatak da je u Zagrebu potrošnja kokaina
porasla za 500 posto, te da je jako porasla u potrošnje trave,
točan, Čelić kaže da je.
“Radi se radi po podacima analize otpadnih voda, gdje je Zagreb
kao jedini grad iz Hrvatske sudjelovao u istraživanju, gdje je
bilo 82 grada iz 18 zemalja, i tu su uistinu dramatični podaci,
ali rekao bih da je na europskoj razini sve veća potražnja ovih
neopijatskih droga, srećom heroin je u padu, ali što se tiče
marihuane i stimulansa Hrvatska ne zaostaje za Zapadnim
metropolama kao što su primjerice Amsterdam, Roterdam i Hamburg”,
kaže.
Kaže da ga je podatak da se u Zagrebu preko tjedna puši više
marihuane nego u Amsterdamu iznenadio. I ne samo marihuana, već i
speed koji se također u Hrvatskoj troši najviše, također radnim
danima.
“Mi imamo grubu podjelu da zapadna i južna Europa više koristi
kokain, a sjeverna i istočna sintetske stimulanse, dakle speed i
ectasy. Hrvatska koristi i jedno i drugo, dakle tu nema razlike,
mi smo u zlatnoj sredini po konzumaciji tih stimulansa”, kaže.
Čelić kaže da su razlozi ovog narko booma to što je droga postala
sve dostupnija i cjenovno prihvatljivija. Pojašnjava da je
američko tržište postalo saturirano i sada je europsko tržište
postalo cjenovno najmoćnije te ide prema velikoj saturaciji.
“Svaka droga ima neki svoj sinusoidni tijek. Mi smo bilježili
tamo negdje oko 2000. godine na europskoj razini pad sintetskih
stimulansa, a sada to raste, oblici tih tableta su sve
atraktivniji. I ono što je loše, čistoća tih droga je sve veća i
veća što automatski povećava vjerojatnost nekih neželjenih
posljedica i smrtnih ishoda”, kaže psihijatar.
S tim je povezan fenomen koji se naziva uberizacijom tržišta, što
znači da možete drogu dobiti taksi uslugom. S tim se, kaže,
najprije počelo u Londonu gdje se brže mogla nabaviti droga nego
naručiti pizza.
“Što se tiče tog pomaka i načina na koji dolaze te rute,
moram reći da smo dio Balkanske rute. Mi imamo situaciju što se
tiče kokaina, dostava od polja do stola, vlasnici iz našeg
susjedstva su vlasnici plantaža koke u Latinskoj Americi i oni
dostavljaju od polja do stola. Ono što je izuzetno bitno je da su
laboratoriji za sintetsku drogu uglavnom bili na dalekom istoku i
tamo su nabavljani, a danas se sve više i više bilježi
zapljena sintetske droge i otkrivanje laboratorija na području EU
zemalja”, kaže.
Iako nije posljedica pandemije, Čelić kaže da je ona donijela
nove obrasce što pokazuje i ovo internet istraživanje. Na taj
način Europska agencija za droge želi naći nove politike prema
drogama.
“Droga je poput vode. Vi ako spriječite, nabavite neku branu, ona
će proći ispred, iznad, lijevo ili desno. Ona ima svoj put i
pandemija COVID-a je poremetila tektonski mnoštvo stvari pa i
tržište drogama.
O legalizaciji marihuane u mnogim EU zemljama Čelić kaže da su
put otvorile Malta i Luksemburg, iako samo 4 posto Maltežana puši
marihuanu. U Malti se radi, kaže, o zakonu o odgovornoj uporabi
marihuane gdje jedna osoba svije kod kuće zasaditi pet biljaka i
ne smije pušiti na cesti. No, kaže da to nije potpuna
legalizacije, već je na neki način otvoren put prema
legalizaciji.
“Hrvatska je slijedila put Portugala i nekih zemalja u smislu da,
ako imate manju količinu određenih droga, to nije kazneno nego
prekršajno djelo. Tu treba kažnjavati i procesuirati dilere, a ne
konzumente, osobito ako se radi o mlađoj populaciji koju treba
uputiti na određena savjetovanja. Nije nužno da ide psihijatru,
postoje stručnjaci koji se bave tom problematikom am koji nisu
liječnici psihijatri. Što se tiče legalizacije u rekreativne
svrhe, ako pogledamo pojedine savezne države SAD-a gdje se
bilježi recimo broj onih koji imaju poremećaj uzimanja kanabisa i
dobi od 12 do 17 godina, gdje je značajan statistički porast
prometnih nezgoda pod utjecajem kanabisa, postoje i neke
negativne reperkusije legalizacije u rekreativne svrhe, mislim da
je potrebna javna rasprava i mislim da ne bilo dobro da Hrvata
bude predvodnik, unatoč visokim brojkama koje nisu baš dobre, ako
gledamo iz medicinske perspektive”, smatra psihijatar.
Iako potvrđuje da bi legalizacija imala neke koristi, napose one
ekonomske i turističke, kaže da je to pitanje koje su mnoge
razvijene zemlje ipak odbacile.
“Švedska je rekla da pored alkohola i duhana nemaju dovoljno
novaca da legaliziraju još jednu drogu. Tu je puno problema koji
se otvaraju, ja ih napravio jasnu distinkciju . Mi smo
legalizirali marihuanu u medicinske svrhe i tu nema nikakvih
etičkih prijepora. Činjenica je da je marihuana ulazna droga, da
je to nekakav ulaz u svijet ilegalne droge koja za sobom nosi i
kriminal, da je 2/3 svih kaznenih djela, kada govorimo o drogama,
vezano uz marihuanu. To je nešto što izaziva svojevrsnu
suzdržanost i poziva na oprez. Ja bih volio da se o tome
raspravlja i u stručnim krugovima i u javnosti, ali s moje
perspektive mislim da to trenutno ima puno više štete nego
koristi”, kaže.
Pojam legalizacije, kaže Čelić, veže se uz pojam
komercijalizacije. Duhanska industrija koja je pritisnuta mnogim
optužbama zbog zdravstvenih šteta duhana, krenula je i u pritisak
na legalizaciju marihuane.
Na pitanje kada će se razriješiti pravilnik o upotrebi
medicinskog kanabisa, u čijem je pisanju i sam sudjelovao, Čelić
kaže da mu je jako žao što on još nije donesen od strane
Ministarstva zdravstva.
“Svaki put kad pitam kažu – samo što nije. Tu možemo gledati
nekakvu gospodarsku aktivnost. No ono što je puno važnije,
ukoliko pripravci medicinskog kanabisa ublažavaju bolove,
ublažavaju spazam kod osoba s muštiklom sklerozom i koje pate od
zloćudnih bolesti, onda to treba omogućiti i ukoliko je to
temeljeno na dokazima treba biti besplatno za ljude kojima je to
potrebno”, rekao je psihijatar.
A porast korištenja narkotika primjetan je i u psihijatrijskim
bolnicama.
“Čekamo službene podatke, ova situacija gdje se bilježi značajan
porast korištenja marihuane i stimulansa, mi to vidimo, dakle 25
posto je veći broj hospitalizacija, posebno kod mlađih ljudi koji
imaju taj problem i koji završavaju dramatično s određenim
psihotičnim kliničkim slikama”, zaključuje Čelić.