Prije 20 godina je bilo rečeno da uspješna policija plijeni oko 10 posto droge, a sada govorimo o 20 i 30 posto od ukupne proizvodnje što je dosta velik postotak
U samo četiri akcije u luci Ploče policija i Carina prošle su
godine zaplijenili gotovo tonu kokaina i heroina. Droga u
Hrvatsku stiže iz Južne Amerike i Azije, a onda se distribuira na
europskim narkotržištima, uključujući i hrvatsko.
U istoj luci u studenome pronađeno je 62 kilograma kokaina u
improviziranom sanduku magnetima pričvršćenom za oplatu broda
koji je iz Južne Amerike uplovio u hrvatsku luku.
Dok je u studenome pronađeno je 62 kilograma kokaina u
improviziranom sanduku magnetima pričvršćenom za oplatu broda
koji je iz Južne Amerike uplovio u luku.
Krijumčarenje droge preko Hrvatske
O krijumčarenju droge kroz i u Hrvatsku Ilija
Radić razgovarao je sinoć u RTL-u Danas s pomoćnikom
ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga Željkom
Petkovićem.
“Trenutno je ponuda enormna, naročito kokaina. Tako da u sve luke
na neki način hit luke. Samo za usporedbu, 2020. godine u samo
dvije europske luke Antwerpen i Rotterdam je bilo preko 100 tona
kokaina zaplijenjeno”, kaže Petković.
Objašnjava kako je hrvatska samo tranzitna zemlja za prijevoz
droge i da većina supstanci prođe kroz Hrvatsku kako bi došla do
većih tržišta zapadne Europe.
Na pitanje zašto ta droga nije recimo puštena i praćena do
destinacije kako bi se dogodila uhićenja, Petković kaže da kako
možemo znati da droga nije puštena budući da hrvatska policija
već desetljećima koristi metodu kontrolirane isporuke.
“Droga je izvađena, sanduci su pušteni, moguće je da će se doći i
do krajnjeg počinitelja”, kazao je pomoćnik ravnatelja HZJZ-a.
Prije 20 godina je bilo rečeno da uspješna policija plijeni oko
10 posto droge, a sada već govorimo o 20 i 30 posto od ukupne
proizvodnje što je dosta velik postotak, kaže Petković.
Koliko je jak balkanski kartel?
Petković kaže kako nitko ne može dati odgovor na pitanje koliko
je jak balkanski kartel.
“Ono što je bitno i što ga na neki način karakterizira je to da
su to zločinačka udruženja koja jednostavno rade od proizvođača,
imaju direktnu liniju u Južnoj Americi. Imaju i cijeli
distributivni lanac koji vodi do krajnjeg korisnika”, objašnjava.
Nasilje je ono što je u Europskoj uniji postao najveći problem
zadnjih desetljeća.
“Droga kao droga je zdravstveni problem, ali ta sigurnosna
situacija je eksplodirala i zbog toga je droga postala problem
broj jedan”, smatra Petković.
“U tijeku je rasprava da se stvori jedna europska agencija za
droge. Prije tri godine tomu nije bilo ni u petama”, naglašava
stručnjak za droge.
U Hrvatskoj se najviše konzumira kanabis. Oko 70 posto svih
zapljena je upravo kanabis, potvrđuje Petković. Svaki četvrti
Hrvat je probao kanabis dok su prevalencije drugih droga puno
manje.
Petković tvrdi da u Hrvatskoj potrošnja kokaina zasigurno raste.
“Devet od deset Hrvata nije probalo kokain, ali potrošnja i
potražnja raste”.
O korištenju mula za krijumčarenje
Prije lockdowna često su se koristile mule u krijumčarenju,
kaže Petković. Oko 70 kriminalnih udruženja se bavi drogom, tu je
jednostavno najveći novac. Postoje ljudi koji su spremni
prihvatiti rizik je se radi o velikoj količini novca.
“Jedna kila kokaina na europskom tržištu je 80 tisuća eura i
tako puta dva ili tri i to je ogromna svota koju netko može
prevesti u svom želucu. No, rizik je ogroman i prevelik”,
objašnjava Petković.