U upotrebi će od 1. siječnja ostati samo tanke prozirne vrećice za voće i povrće te debele vrećice koje je na blagajnama trgovina moguće kupiti za jednu kunu. Najčešći tip vrećice, debljine između 15 i 50 mikrometara bit će zabranjen
Prvi siječnja svake godine donosi neke zakonima uvjetovane
promjene. Tako će od sljedeće subote u Hrvatskoj na snagu stupiti
izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom, po kojem su
zabranjene lagane jednokratne plastične vrećice.
Ova promjena ne znači potpunu zabranu plastičnih vrećica. Naime,
još uvijek će se moći koristiti vrećice debljine do 15
mikrometara, kakve obično uzimamo za pakiranje voća i povrća u
trgovinama. U upotrebi će ostati i velike vrećice, debljine veće
od 50 mikrometara, kakve obično u tim istim trgovinama kupujemo
na blagajni. Sve vrećice debljine između 15 i 50 mikrometara bit
će zabranjene.
Tu postoji kvaka. Naime, upravo su te vrećice najkorištenije i
najpopularnije među građanima. Da država još malo zakomplicira
situaciju, odlučila je zabraniti i biorazgradive vrećice debljine
od 15 do 50 mikrometara, izrađene od recikliranih materijala.
Smanjenje korištenja, a ne zabrana
Upravo to je i bio cilj ove zabrane. Izmjene Zakona su na tragu
Direktive EU 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih
proizvoda na okoliš. Ona propisuje smanjenje potrošnje plastičnih
proizvoda te poticanje višestrukog korištenja, ali i odgovornost
proizvođača za troškove prikupljanja i reciklaže otpada.
Zahvaljujući toj uredbi, od 3. srpnja ove godine su u Hrvatskoj
zabranjeni jednokratni plastični proizvodi poput pribora za jelo,
slamki, čaša ili štapića za uši. Ipak, kad je riječ o plastičnim
vrećicama, Direktiva ne spominje zabranu, na što je upozorila i
Hrvatska gospodarska komora.
Jasno, osim na navike građana, ova će zabrana utjecati i na
gospodarstvo. U domaćim trgovačkim lancima se već pripremaju na
zamjenu zabranjenih vrećica onima koje udovoljavaju novim
standardima. To bi ponegdje moglo dovesti i do poskupljenja, s
obzirom na to da su pojedini trgovački lanci odlučili da će na
odjelima s voćem i povrćem građanima ustupati vrećice debljine 51
mikrometara.
Utjecat će to i na tridesetak tvrtki koje plastičnim vrećicama
opskrbljuju domaće tržište. Već se najavljuje oko 800 otkaza te
pad prihoda između 20 i 30 posto.
“Neće biti dobro. Proizvodnja će nam sigurno pasti i morat ćemo
otpuštati ljude, a to su mahom stariji radnici koji su kod nas
više od 15 godina i teško će naći drugi posao. Prvo su nam dali
poticaje, a sad nam zabranjuju proizvodnju. S druge strane, žele
kroz Nacionalni plan poticati zelene i digitalne poslove te
kružnu ekonomiju. Strašno!”, komentirao je za Jutarnji, Miroslav
Francuzević, vlasnik vukovarske tvrtke koja se bavi preradom
recikliranog materijala za proizvodnju plastičnih vrećica. On je
ove godine dobio 580.000 kuna poticaja.
Što zaista imamo od toga?
Jesu li vapaji HGK i proizvođača vrećica opravdani? Pronašli smo
primjere u drugim zemljama. Finska je sporazumom s trgovcima
dogovorila smanjenje korištenja plastičnih vrećica do 2025.
Slovenija je također zabranila prodaju plastičnih vrećica
debljine 15 do 50 mikrometara, ali s udjelom recikliranog
materijala manjim od 80 posto. Švedska je uvela povratnu naknadu
za plastične vrećice, slično kao naša naknada za povratnu
ambalažu, a Irska jednako tretira sve vrste vrećica – ne
zabranjuje ih, ali ih naplaćuje.
Hrvatska je, pak, odlučila krenuti svojim putem. Zabrana se iz
nekih perspektiva možda čini prestrogom, jer će građani morati
mijenjati svoje navike, pa čak i skuplje plaćati vrećice,
proizvođači će morati smanjiti proizvodnju, a trgovcima prijete
kazne od 20 do 200 tisuća kuna ako se slučajnu drznu koristiti
zabranjene vrećice. No, Vlada je u ovom odluci stavila ekologiju
na prvo mjesto, ali upitno je koliko će zabrana dijela plastičnih
vrećica, uz sve posljedice koje idu uz to, zaista utjecati na
smanjenje onečišćenja okoliša otpadnom plastikom.