Mogli bismo ostati bez vožnje s jednog kraja grada na drugi za 50 kuna ili ručka čiju dostavu plaćamo 6 kuna. I to bi bilo OK, ako bi tim ljudima bilo bolje
Dostavljači i vozači Wolta, Glova, Ubera i Bolta, zaslužuju
jednaku zaštitu kao i svi drugi radnici. Tako misli Europska
komisija, koja je prvi put predložila mjere kojima im planira
poboljšati uvjete rada.
Radnika takozvane gig ekonomije u Europi ima gotovo 30 milijuna.
Oni danas, svi znamo, nemaju pravo ni na bolovanje ni na
godišnji, niti su zapravo zaposleni.
Rijetki o tome razmišljaju dok čekaju da im hrana na kišni dan s
drugog kraja grada stigne za 6 kuna. Znače li nova pravila da
ćemo ubuduće skuplje plaćati vožnje i dostavu? I koje promjene
možemo očekivati donosi RTL.
Po danu i po noći njih tisuće sa zelenim, plavim i žutim torbama
brine se da ne budemo dugo gladni i žedni i da jedemo otkud nam
padne na pamet, po cijeni malo većoj nego što bi platili u
restoranu. Oni su konobari na biciklu.
Leonardo taj posao radi tri godine. Danas je prešao više od
50 kilomatara. Za osam radnih sati zaradi od 350 do 400 kuna.
Je li mu to glavni, honorani ili
kakav posao?
“Glavni, cijeli život sam na biciklu tako da je meni ovaj posao
san snova, koliko god čudno zvučalo.”
Kako je prijavljen, za stalno ili honorarno?
“Honorarno”, kaže.
A doprinosi?
“Sam si plaćam.”
Imaju dobru zaradu i rade kad žele, ali nemaju pravo na bolovanje
i godišnji odmor. Ursula von der Leyen misli da to više
ne može tako.
Procjenjuje se da u Europskoj uniji putem platformi radi 28
milijuna ljudi, od čega je najmanje pet i pol milijuna radnika
lažno samozaposleno i bez ikakvih radničkih prava i socijalnih
naknada. To bi trebala promijeniti nova europska Direktiva koja
na snagu stupa za dvije godine.
Trebali bi imati pravo na minimalnu plaću, bolovanje, godišnji.
Da im plaća bude registrirana, da mogu dizati kredit i djecu
slati u vrtić, a što sada ne mogu.
Marijana
Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu:
“Takva ekonomija je nama potrošačima omogućila jednostavnu
dostavu hrane po relatvino povoljnim cijenama, jednostavno
naručivanje taksija po isto tako nižim cijenama. S druge
strane, mi potrošači u tome zaboravljamo radnike, odnosno
bicikliste koji voze po gradu, koji nemaju nikakvo osiguranje u
slučaju ozljede, a kamoli u slučaju gubitka života. Tako da su ti
radnici poprilično nezaštićeni.”
U Boltu, ali i u Uberu su zabrinuti zbog prijedloga Europske
komisije i upozoravaju da bi to moglo imati suprotan učinak,
dovodeći tisuće radnih mjesta u pitanje.
Marin Šušnjar, generalni direktor Wolta za
Hrvatsku:
“Ono što je evidentno je da platformski rad ima vidljiv utjecaj
tržištu rada. Tu bih istaknuo fleksibilnost tog rada i to je
nešto što je prepoznato od strane našeg kurira. Što se tiče
utjecaja na poslovanje Wolta, teško je reći, trebamo
pričekati nekih 12 do 18 mjeseci kako bi stvari bile jasne.”
U Glovu kažu da kuririma neovisnost odgovara i da bi za njih
“Direktiva” značila manju fleksibilnost i mogućnost rada na samo
jednoj platformi. S čime se slaže i Tina, po struci
veterinarka koja pizze i burgere na biciklu dostavlja već osam
godina.
Je li joj ovo dodatni ili glavni posao?
“Glavni.”
Je li zadovoljna uvjetima?
“To što se nudi meni paše, mom karakteru”, kaže.
Očekuje li da će joj se europskom Direktivom
poboljšati uvjeti?
“Pa, vjerojatno će nam to sve skinuti s plaće… To je
kapitalizam”, objasnila je zašto tako misli.
Ta takozvana GiG ekonomija se proslavila 2009. u recesiji kada je
brojnima bila spas nakon otkaza, ili blokiranima kruh. U
pandemiji je doživjela bum pa se s njom počela baviti i Europska
komisija.
“Ja osobno ne mislim da će ta ekonomija nestati, ali će troškovi
takve ekonomije postati veći pa će i određene usluge postati
skuplje”, tumači Ivanov.
Pa bismo mogli ostati bez vožnje s jednog kraja grada na drugi za
50 kuna ili ručka čiju dostavu plaćamo 6 kuna. I to bi bilo OK
kad bismo barem znali da će ljudima koji su na ulici
non-stop, biti bolje.