Da Vlada ozbiljno računa na veliki rast prihoda od kažnjavanja građana, pokazuju i procjene Ministarstva financija
Samo u prvih 10 mjeseci ove godine u državnu blagajnu sjelo je
657 milijuna kuna od naplate kazni građanima. Najvećim dijelom
novac je to koji se ubire zbog prometnih prekršaja. Na prvom je
mjestu neprilagođena brzina, koja čini čak 40 posto svih
naplaćenih kazni, piše
RTL.
“Drugi prekršaj koji smo najviše kažnjavali to je nekorištenje
sigurnosnog pojasa, njih je bilo 70 tisuća ali isto tako
usmjerili smo se i na korištenje mobitela za vrijeme vožnje – 40
tisuća prekršaja, i onaj jako opasan prekršaj, a to je alkohol”,
kazao je Josip Mataija, voditelj Službe za
sigurnost cestovnog prometa MUP-a.
Zbog alkohola su Hrvati, samo lani kažnjeni 30 tisuća puta.
Inače, policija je 2019. naplatila više od 264 milijuna kuna
kazni građanima, godinu poslije oko 276 milijuna, a u prvih devet
mjeseci ove godine naplaćeno je više od 241 milijun kuna.
“Iz prakse mi je poznato da velik broj izrečenih kazni ostaje
nenaplaćen i to prije svega zbog nemogućnosti naplate radi
nedostatka primanja ili činjenica da osoba nema imovine, a jednim
dijelom i zbog zastara u prekršajnim postupcima čega je danas
puno manje”, kazao je Rafael Krešić, odvjetnik i
bivši kazneni sudac.
Da Vlada ozbiljno računa na veliki rast prihoda od kažnjavanja
građana, pokazuju i procjene Ministarstva financija. Do kraja
godine planiraju da će se u državi proračun sliti više od 754
milijuna kuna, odnosno 126 milijuna više nego lani.
“Najmanja kazna je ona kad prekoračite brzinu u naseljenom mjestu
do 10 kilometara, to vam je kazna 300 kuna. Međutim ona najviša,
za najteži prekršaj za prekoračenje brzine za više od 50 km/h, tu
je kazna od 10 do 20 tisuća kuna”, tvrdi Mataija.
Ako je platite na licu mjesta, ona se prepolovi. Odvjetnici kažu
da je to puno bolja opcija nego ići na sud.
“Jer se primjerice dogodilo da od neke beznačajne kazne od 20-ak,
30-ak kuna dosegnemo iznos od 100-200 eura”, kazala je
Danija Budimir, odvjetnica za kazneno i
prekršajno pravo.
Više od 240 tisuća građana je pod ovrhom, kažu u FINA-i, koji
duguju više od 18 milijardi kuna.
“Nešto više od 60 tisuća ukupno blokiranih potrošača ima barem
jednu ovrhu koja se odnosi na prekršaj”, kazala je Vinka
Jelak, članica uprave FINA-e.
Rast prihoda od kazni predviđa se i u 2022. Procjene za 2023.
iznose više od 792 milijuna kuna, a za 2024. godinu 813
milijuna.
Ovogodišnji rekorderi po visini uplaćene kazne su Zdravko
Mamić s 52 milijuna, i HDZ s nešto više od 18 milijuna
kuna.