''Brz porast inflacije stoga nije specifičan za Hrvatsku, nego je riječ o globalnom fenomenu'', kazao je guverner HNB-a, Boris Vujčić
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris
Vujčić u razgovoru za Novi list komentirao je pojavu inflacije u
Hrvatskoj i kako bi ona mogla utjecati na ulazak naše zemlje u
eurozonu početkom 2023. godine.
Činjenica je da inflacija ubrzava te se postavlja pitanje hoće li
se, unatoč snažnom oporavku, uspjeti ispuniti konvergencijski
kriterij do proljeća kada bi Europska komisija trebala donijeti
odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu.
Vujčić je kazao da je oporavak od pandemijske krize jedinstveno
iskustvo. “U ovu smo godinu tako ušli sa stopama inflacije u
negativnom području, da bi do kolovoza godišnja inflacija
nadmašila tri posto. To je posljedica poremećaja u proizvodnji i
prometu, koje još uvijek ometa pandemija, dok se globalna
potražnja za robama iznimno brzo oporavila”, rekao je guverner
HNB-a.
Inflaciji pridonio rast cijene energenata
“Također, većoj stopi inflacije su pridonijeli rast cijena
energenata i vremenske nepogode koje su diljem svijeta, pa i u
Hrvatskoj, smanjile urode pojedinih poljoprivrednih kultura. Brz
porast inflacije stoga nije specifičan za Hrvatsku, nego je riječ
o globalnom fenomenu. U europodručju se stopa inflacije
povećavala sličnom brzinom i intenzitetom kao u Hrvatskoj. No,
oporavak ne teče ravnomjerno u svim zemljama pa se jako povećala
i raspršenost stopa inflacije među članicama EU-a. Iako se
očekuje da bi stopa inflacije u Hrvatskoj mogla biti na istoj ili
sličnoj razini kao u eurozoni, posljedica te raspršenosti stopa
inflacije je i neizvjesnost u pogledu ispunjavanja inflacijskog
kriterija. Za ocjenu usklađenosti s tim kriterijem
najvjerojatnije ćemo morati pričekati do svibnja, kada ćemo
vidjeti inflacijska ostvarenja svake pojedine članice EU-a i
tumačenje Europske komisija koja treba odrediti tri zemlje s
najboljim pokazateljima inflacije”, kazao je Vujčić.
Kazao je potom što misli o tome prijeti li nam hiperinflacija.
“Sve aktualne projekcije, a riječ je o projekcijama širokog kruga
analitičara, središnjih banaka i međunarodnih financijskih
institucija, očekuju zadržavanje inflacije potrošačkih cijena u
EU-u u narednoj godini na razini ovogodišnjeg prosjeka od blago
iznad 2 posto ili njezino spuštanje”, kazao je Vujčić dodajući da
sve projekcije počivaju na pretpostavkama stabilizacije cijene
energenata i sirovina zbog čega postoji znatan rizik da bi
inflacija mogla nadmašiti očekivanja.
“No, ako se inflatorni pritisci pokažu tvrdokornijima nego što se
to trenutačno očekuje, odnosno ako se ocijeni da bi inflacija u
srednjem roku mogla značajnije nadmašiti ciljanu razinu od 2
posto, ESB ima jasan mandat i primjerene instrumente kojima može
reagirati na te pritiske. Za nas je bitno što radi ESB zbog
procesa uvođenja eura kao i činjenice da inflacija u Hrvatskoj i
sada jako ovisi o kretanjima u europodručju. Dakle,
hiperinflacija sasvim sigurno ne prijeti. Ali zato se ne može
potpuno isključiti mogućnost nešto brže normalizacije monetarne
politike u odnosu na trenutna očekivanja”, poručio je.
‘HNB je spreman djelovati’
Upitan što dodatno betonira Hrvatsku u uvoznu ovisnost te koji je
strukturni problem zbog kojeg smo u inflaciji izloženiji od
drugih, Vujčić je rekao da doprinos inflaciji još uvijek dolazi
od energenata koji su odgovorni za gotovo polovinu stope
inflacije.
“Kod proizvođačkih je cijena utjecaj energenata još i veći pa
proizvođačke cijene bez energije rastu 3 posto, dok s energijom
rastu iznad 10 posto. Europska unija iz uvoza zadovoljava gotovo
60 posto svojih ukupnih potreba za energijom, a slično je stanje
i u Hrvatskoj. Pogoršanje uvjeta razmjene i smanjenje životnog
standarda stanovništva koje je rezultat takve negativne
energetske bilance, nažalost, ne može se poništiti monetarnom
politikom. Monetarnom se politikom ne može utjecati na cijenu
jedne ili nekolicine roba, ona utječe na sve cijene”, kazao je
dodajući da zaoštravanje monetarne politike u takvim uvjetima
može donijeti više štete nego koristi.
“Posebno se prati eventualno prelijevanje cijena energenata u
rast cijena drugih dobara i usluga kao i rizik da se ti neizravni
učinci ugrade u inflacijska očekivanja i pokrenu inflacijsku
spiralu. Ako se taj rizik počne materijalizirati, i središnje
banke najvećih razvijenih gospodarstava će reagirati snažnijim
zaoštravanjem monetarne politike tako da zaustave stvaranje
inflacijske spirale, kao što su već krenule središnje banke u
nizu zemalja s tržištima u nastajanju. I HNB je spreman djelovati
ako ocijenimo potrebnim i svrhovitim mijenjati neke instrumente,
premda je u ovoj fazi pristupanja europodručju monetarna politika
nešto više ograničena no što je to uobičajeno za malu, otvorenu,
visoko euroiziranu zemlju na rubu velikog monetarnog područja”,
rekao je.
“Porast stope inflacije najvjerojatnije je privremene naravi pa
bi se tendencija sve bržeg rasta cijena trebala postupno
preokretati kako se budemo bližili sredini naredne godine i krene
nestajati bazni efekt snažnog porasta cijena goriva s početka ove
godine”, dodao je.
Govorio je potom što može Vlada učiniti protiv inflacije. “Istina
je da inflacija povećava fiskalne prihode, ali nemojmo zaboraviti
da jednako tako djeluje i na povećanje rashoda. Poskupljuju dobra
i usluge koje država nabavlja, jačaju pritisci na rast plaća, a
povećavaju se i mirovine koje su izravno indeksirane na
inflaciju. Također, znatno su poskupjeli i materijali koji se
koriste za obnovu kao i za izgradnju javne infrastrukture”, naveo
je guverner dodajući da treba “pažljivo odvagnuti između
smanjenja poreza i izravnih transfera najugroženijima koje uvode
neke europske zemlje vezano na rast cijena grijanja i električne
energije”.
‘Euro neće utjecati na rast cijena koji bi narušio životni
standard građana’
No, hoće li, nakon što se uvede euro, stvoriti dodatni pritisak
na skupoću i kako će građani sve to izdržati? Vujčić tvrdi da
nema straha i da “euro neće utjecati na rast cijena koji bi
narušio životni standard građana”. “Pad životnog standarda zbog
uvođenja eura se nije dogodio ni u jednoj novoj članici koja je
euro uvodila u proteklih petnaestak godina. Iskustvo tih zemalja
pokazuje da su se cijene kod njih vrlo blago i jednokratno
povećale zbog samog uvođenja eura, i to za u prosjeku svega 0,23
postotna boda godišnje. To je bila posljedica zaokruživanja
cijena prilikom konverzije cijena iz nacionalne valute u euro”,
poručio je Vujčić.
uverner HNB-a komentirao je i mogućnost povećanja plaća nakon
ulaska u eurozonu, naglasivši da će plaće i dalje najviše ovisiti
o rastu produktivnosti. “Uvođenje eura neće zajamčiti uspjeh, ali
zadržavanje kune sigurno nam neće pomoći”, dodao je.
Dotaknuo se i teme prešutnih prekoračenja. “Smatramo da je naša
dužnost da na to ukažemo i poduzmemo odgovarajuće aktivnosti kako
bi se ta praksa korigirala i potrošači bolje zaštitili. U tom
smislu HNB je i inicirao izmjenu i dopunu važeće regulative jer
ne raspolaže adekvatnim instrumentima kojima bi se utjecalo na
izmjenu postojeće prakse i istovremeno osigurala primjerena
zaštita potrošača. Predložene izmjene regulative prvenstveno su
usmjerene na osiguravanje postupne otplate u slučaju smanjenja
ili ukidanja prešutnih prekoračenja, cjelovito informiranje te i
nešto nižu cijenu”, rekao je.
“Vjerujemo da će se naći rješenje koje će dovesti do bolje
zaštite potrošača u pogledu postojećih prešutnih prekoračenja, a
koje će istovremeno stvoriti preduvjete za uspostavu okruženja u
kojem bi egzistirala oba proizvoda (dopušteno i prešutno
prekoračenje) u onoj ulozi za koju su namijenjeni”, dodao je
guverner na tu temu.
Mogle bi porasti rate kredita
Potom je komentirao “nekretninski balon”. “Cijene stambenih
nekretnina tek su nedavno nadmašile razinu iz 2008. godine i još
uvijek su blago iznad razina koje su utemeljene na ekonomskim
fundamentima. Ali stupanj precijenjenosti se povećao u pandemiji
i nastavlja rasti. U mjeri u kojoj se kupovine financiraju
kreditima, HNB može djelovati kroz regulaciju uvjeta odobravanja
kredita”, kazao je Vujčić dodajući da se ne može u potpunosti
isključiti mogućnost da stope rastu brže.
“Dužnici s dugoročnim kreditima odobrenima uz varijabilne kamatne
stope trebaju biti spremni za još uvijek ipak malo vjerojatan
scenarij da im u kratkom roku rate kredita porastu za 10 ili čak
20 posto”, kazao je Vujčić.