Kada obrana nastala cijepljenjem više nije dovoljno djelotvorna, onda virus może probiti tu obrambenu liniju, objašnjava stručnjakinja
Je li “probijanje imuniteta” znak da je zakazalo cjepivo?
Ne. Ali ni jedno cjepivo ne nudi stopostotnu zaštitu. Institut
Robert Koch je izračunao da je u starosnoj dobi između 18 i 59
godina u posljednjih devet mjeseci efikasnost cjepiva iznosila 83
posto. Za starije od 60 godina ta efikasnost je 82 posto. Zaštita
od težih oblika bolesti koji bi zahtijevali liječenje na odjelu
intenzivne njege je 95 odnosno 93 posto, piše Deutsche Welle.
Zaštita cijepljenjem zavisi i od vremena cijepljenja odnosno od
toga koliko je vremena od druge doze prošlo.
“Mi još nemamo osobe koje su cijepljene prije više od jedne
godine. Zato ne možemo reći koliko traje zaštita”, kaže
Christina Falk, predsjednica Njemačkog društva
za imunologiju (DGfI). Ali dodaje da je već poznato da se broj
antitijela donekle smanjuje nakon šest do devet mjeseci.
“To me ne bi brinulo da nema delta soja, koji je znatno zarazniji
od prethodnih sojeva”, rekla je ona. “Kada obrana nastala
cijepljenjem više nije dovoljno djelotvorna, onda virus może
probiti tu obrambenu liniju, ući u stanicu i izazvati infekciju”,
kaže ona. “To je onda ‘probijanje imuniteta’.”
Ipak, ostaje zaštita od težih oblika bolesti. Institut Robert
Koch navodi da je samo 0,56 posto pacijenata od 67.661
identificiranih “probijanja imuniteta” stiglo na odjel intenzivne
njege. Smrtnost kod tih pacijenata iznosi 1,06 posto.
Institut Robert Koch navodi da je od 722 osobe koje su oboljele
usprkos cijepljenju i umrle njih 75 posto bilo starije od 80
godina. To znači i da je četvrtina cijepljenih umrlih – mlađa od
80 godina.
Je li porastao broj ‘probijanja imuniteta’?
Da. Prema službenim podacima Instituta Robert Koch, u tjednu od
27. rujna do 3. listopada registrirano je 8224 novih slučajeva
“probijanja imuniteta” u starosnoj dobi između 18 i 59 godina. U
odnosu na ukupno razdoblje od početka cijepljenja to je porast od
7,2 posto.
A ako se u obzir uzmu samo posljednja četiri tjedna, taj porast
je znatno veći – 28,4 posto. Broj pacijenata s težom kliničkom
slikom je porastao za 7,7 posto u posljednja četiri tjedna.
I u grupi pacijenata starijih od 60 godina porast je također
evidentan. Slučajevi “probijanja imuniteta” su porasli za 10,1
posto od početka godine, ali taj postotak je veći u posljednja
četiri tjedna i iznosi čak – 52,6 posto.
Za Institut Robert Koch je taj porast očekivan jer je više ljudi
cijepljeno, a virus se još uvijek širi, pa je veća statistička
vjerojatnost da cijepljene osobe dođu u kontakt s virusom.
Jesu li necijepljeni odgovorni za ‘probijanje imuniteta’
Ne. Ali ponašanje ljudi bitno utječe na tok pandemije i na
opterećenje nacionalnih zdravstvenih sustava. Službene statistike
kažu da na bolničko liječenje trenutno moraju skoro isključivo
necijepljene osobe preko 60 godina starosti, a da je mali broj
cijepljenih koji su u istoj situaciji također iż te starosne
grupe.
Ukoliko jesen donese rast broja zaraženih, to će biti uglavnom
necijepljene osobe. Ali Christina Falk upozorava da se i
cijepljene osobe mogu lakše zaraziti jer više virusa cirkulira u
populaciji.
Do koje mjere s vremenom opada zaštita?
Zaštita ostvarena cijepljenjem ne mijenja se na isti način kod
svih ljudi. Postoji više uzroka opadanju imuniteta nakon
cijepljenja. To zavisi od starosti, preležanih i aktualnih
bolesti, intervala između primljenih doza i od samog cjepiva.
Imunitet opada brže kod najstarijih osoba, pacijenata koji boluju
od raka i pacijenata koji iza sebe imaju presađivanje organa.
Zato je Stalna komisija za cijepljenje u Njemačkoj (STIKO)
preporučila 7. listopada osobama starijim od 70 godina da prime i
treću dozu cjepiva. Osoblju u staračkim domovima, institucijama
za njegu starih i nemoćnih osoba, kao i osoblju u bolnicama bit
će također ponuđena treća doza.
Vremenski razmak između prve i druge doze je također faktor
efikasnosti cjepiva.
Christina Falk objašnjava da je “efekt pamćenja kod BioNTecha
bolji nakon 42 dana nego nakon 21 dan”. Prema njoj je druga doza
izuzetno značajna za obrazovanje imunološkog pamćenja. “Zaštita
se bazira na toj memoriji”.
Ona navodi i da je puno bolji vremenski razmak između dvije doze
Pfizer/BioNTecha šest umjesto tri tjedna, a kod Astre bolje 12
umjesto 6 tjedana.
Ona je stoga sada kritička naspram dozvole koju je dobilo cjepivo
Johnson & Johnson, jer je samo tu predviđena samo jedna doza.
“Ispitivanja na kojima se zasniva ta njihova dozvola napravljena
su na osnovu prvobitnog virusa. Ali poslije njega su došli drugi
sojevi. Zato ne mogu sva antitijela koja su se stvorila tim
cjepivom tako dobro prepoznati deltu”.
Izvor:
net.hr