Ravnateljica DZS-a ponovno je odgovorila na pitanje o pitanjima u popisu stanovništva te se zahvalila svima koji su se sami popisali
Od ponedjeljka će tipkanje i klikove umjesto žitelja Lijepe naše
obavljati 8000 popisivača. Svi oni koji su se sami popisali,
moraju im pokazati kontrolni kod.
Dosad je sve, više-manje, prošlo u redu. Stoga se ravnateljica
Državnog zavoda za statistiku, Lidija Brković,
gostujući na RTL-u, zahvalila svim samopopisanima te
ustvrdila da je zadovoljna brojem građana koji su to učinili. No,
je li brojka od 8000 popisivača dovoljna da sve prekontrolira i
popiše one koji dosad nisu popisani?
“To je više nego dovoljna brojka i kao što vidite već je više od
30 posto stanovništva popisano što će im naravno i dodatno
olakšati posao. Ono što moram naglasiti je da će popisivači sutra
izlaziti. Ja to moram naglasiti, jer je bilo nemilih situacija u
prošlom tjednu, jer su se pojavili lažni popisivači. Naši
popisivači će biti prepoznatljivi. Prvenstveno će biti
prepoznatljivi po akreditaciji, svi imaju službene akreditacije s
logom popisa i Zavoda za statistiku. Također imaju naše majice i
maske.
Buduću da je ovo potpuno digitalni popis, u potpunosti smo
napustili papirnate obrasce i ovoga puta imaju prijenosna
računala sa sobom. Ukoliko popisivač ne posjeduje sve te stvari
sa sobom, jednostavno nemojte vjerovati da je to popisivač i moja
preporuka je da svakako prvo pogledaju akreditaciju”, upozorila
je Brković.
Pitanje o pitanjima
Ponovno je morala odgovoriti na pitanje o pitanjima. I dalje
stižu kritike zbog čega se u popisu inzistira na broju grla
stoke, a ne na pristupu internetu ili osobama s invaliditetom.
“Konkretno što se tiče, imate li govedo ili koku ili ne znam neko
drugo pitanje, imali smo dosta negativnih komentara. Ono što
moram reći što se tiče popisivanja stoke, goveda, obradivih
površina, prošle godine proveli smo cjelokupni popis
poljoprivrede nakon 17 godina na području Republike Hrvatske i tu
smo dobili odgovore na ta pitanja. Ovo pitanje je ubačeno
isključivo kako bismo metodološki diferencirali urbano od
ruralnog stanovništva.
S obzirom da je bio veliki interes javnosti mi smo danas poslali
priopćenje medijima u kojem smo objasnili zašto u pitanju više
nema pitanja koristite li računalo i internet, a to je zato što
mi sada provodimo godišnje istraživanje o korištenju
informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i kod
pojedinca. To je sada istraživanje koje se provodi i na godišnjoj
razini i gdje dobijem kolika je zapravo rasprostranjenost
korištenja računala unutar kućanstva, koliko ljudi koristi
internet i zapravo za što najviše koriste internet. Upravo iz tog
razloga više nemamo pitanja o internetu.
Ono što ljude još zanima je zašto nema podataka o osobama s
invaliditetom. Isključivo zbog toga jer postoji Hrvatski registar
osoba s invaliditetom, u kojem je registrirano više od pola
milijuna osoba i on sadrži puno detaljnije podatke nego dva ili
tri pitanja koja bi mi pitali u upitniku. Prvilo je da ne
opterećujemo dodatno građanstvo i ne postavljamo pitanja koja
možemo dobiti iz nekih drugih”, pojasnila je Brković.
Dosad nije bilo kazni, ali…
No, kakva god pitanja bila, građani na njih ne bi trebali netočno
odgovarati. Naime, za upisivanje lažnih podataka predviđena je
kazna od 10.000 kuna. Doduše, na prošlom popisu stanovništva nije
naplaćena niti jedna.
“Mi imamo propisane kazne kako je to i bilo do sada, no kako ste
rekli nije bilo do sada izricanja kazni, mi se nadamo da ih neće
biti ni sada. Hrvatska inače ima jako dobar odaziv za popis.
Ljudi dobro prihvaćaju popisivače što se tiče terenskog popisa, a
i sama činjenica da je više od milijun i 300 tisuća građana
iskoristilo mogućnost samopopisivanja pokazuje koliko je to naše
istraživanje prepoznato u javnosti”, zaključila je ravnateljica
DZS-a.