Nagla potrošnja, nagla potražnja za robama nakon otvaranja tržišta je zapravo izazvala rast potrošačke cijenem kaže ekonomist Novotny
Život je poskupio najviše u posljednjih 10 godina, pokazuju
to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Od režija do ulja i kruha, sve plaćamo više, koliko i što
nas čeka nastavi li se val poskupljenja donosi Dragana
Eterović u prilogu RTL Televizije..
Teško se izdvaja svaka kuna, gledaju se akcije i sniženja. No
građani primjećuju da je sve teže izdržati mjesec do kraja, jer
sve su cijene značajno porasle.
Dijana iz Splita kaže:
“Ma čujete cijenu su porasle minimalno 20 posto, to je
minimalno, a neki proizvodi i više.”
Ivanka Bošić s Brača dodaje:
“Recimo, toaletni papir 16 komada koji je bija 20 kuna, sada je
40 kuna, e i tako i sve ostalo. Tako da kupujemo po akcijama.”
Goran Potočki iz Splita kaže:
“Kad pogledate osnovne namirinice kao što ulje, jogurt
mlijeko sve je otišlo gore prvenstvo to. Pogledajte kruh
i gorivo i sve ostalo, znači sve je otišlo prema gore, samo
plaće nisu nažalost.”
Na godišnjoj razini najviše su porasle cijene prijevoza, za 9,9
posto u odnosu na kolovoz prošle godine. Skuplji su i alkohol i
cigarete 5 posto, usluge restorana i hotela za 4 posto, a
stanovanje i energenati 2 posto.
Stručnjaci objašnjavaju da je to učinak korona krize i otvaranja
tržišta.
Ekonomski analitičar Damir Novotny:
“Nagla potrošnja, nagla potražnja za robama nakon otvaranja
tržišta je zapravo izazvala rast potrošačke cijene. S jedne
strane nije bilo dovoljno robe na tržištu, a s druge strane su
potrošači bili potpuno izolirani gotovo godinu dana zbog covid
pandemije. I jednostavno su bili gladni potrošnje. Potrošnja je
ove godine eksplodirala, a robe nije bilo, cijene su narasle.”
Na tržnicama rast cijena komentiraju ne samo kupci, već
i prodavači.
“Rastu, sve je krvavo, vidi pošto je smokva, 25 kuna kilo, sve je
skupo, ljudi ne mogu kupiti jadni, pogotovo penzioneri”, kaže
prodavačica na tržnici Anka.
U košarici s hranom ulje plaćamo 17 posto skuplje nego lani u
kolovozu. Kilogram povrća više za 8 posto, a kruh gotovo za 3
posto. Rast cijene nije pratio rast plaća.
Krešimir Sever, predsjednik Hrvatskih
nezavisnih sindikata:
“Ono što trebamo tražiti protutežu svemu tome je povećanje plaća,
povećaje svih plaća, minimalne i mirovina, jer ako gledamo
kupovnu moć građana, onda vidimo da s prosječnim primanjima u
obitelji nedostaje još uvijek negdje oko jedne četvrtine
potrebnih prihoda.”
Potrošači su zabrinuti za daljnji rast cijena.
“Najviše me brine uvođenje eura. I euro kad se uvede ja virujem
da će poskupjeti naknadnih 10 do 15 posto”,
kaže Joško Rogošić iz Dugopolja.
Utješno je samo za ljubitelje mode, što su na godišnjoj
razini pale cijene odjeće i obuće.