Hoće li uskoro i u Hrvatskoj šišanje i farbanje koštati 100 eura, i što nas čeka 1.1. 2023.?
Sedam kuna, 53 lipe. Po tom tečaju Hrvatska će ući u
Eurozonu, za godinu i tri mjeseca. Već za 10 mjeseci cijene će u
trgovinama biti i u kunama i u eurima. I Zdravko Marić i Boris
Vujčić i svi nas stalno uvjeravaju da ništa neće poskupjeti, i da
neće biti zaokruživanja, i da će se svi držati etičkog kodeksa i
fer cijena – ali iskreno, rijetki im stvarno vjeruju.
Kao prvo, zato jer nitko živ ne misli da će kava umjesto 12 kuna
koštati jedan euro i 59 centi – nego će naravno koštati dva eura.
A drugo, istraživanja o zemljama koje su uvele euro pokazuju da
su poskupjeli restorani, kafići, usluge čišćenja, hrana, odvoz
smeća, kako u kojoj zemlji.
Najslavniji je primjer naša susjedna Slovenija, u kojoj su
frizerske usluge poskupjele 42%. Hoće li uskoro i u Hrvatskoj
šišanje i farbanje koštati 100 eura, i što nas čeka 1.1.
2023.?
Ovako će to izgledati na policama. Pored cijene u kunama, stajat
će i cijena u eurima. Budućnost nam je brašno za 77 centi, ulje
za euro i 99 i mlijeko za euro. Ali, cijene gotovo svega mogle bi
ići gore. U našoj anketi među trešnjevačkim obrtnicima, pekar,
postolar i pedikerka složni su. Zaokruživanje donosi
poskupljenje.
”Ako je kruh sedam kuna sigurno da će bit jedan euro. I zbog
kusura i zbog vraćanja ljudima, tako je puno jednostavnije. Morat
će cijene ići na gore. Bit će zaokruživanja”, rekao je pekar
Adrijan Quenaj.
”Nakon uvođenja eura ja ne mislim dignuti cijene već samo malo
korigirati plus ili minus. Znači vrlo malo. Ili će ići malo niže
da se zaokruži cijena ili malo više ali značajnijeg poskupljenja
neće biti”, rekao je Siniša Benc, postolar.
”Mislim da će svakako, ako i kad se uvede euro da će
cijene ovih tretmana koji su sad već luksuz još više porasti”,
kazala je Tatjana Antunović, vlasnica kozmetičkog salona.
Vjeruju u poskupljenje građani, ali i HNB. Predviđaju da ćemo
knjige, ručak u restoranu, automobile i obuću plaćati više, ali
ipak ne previše – do dva posto.
”Cijena u nekom kozmetičkom salonu će biti 10, 15 kuna više, a
negdje neće uopće poskupjeti ili će netko svoju uslugu smanjiti.
Ali, ako se gleda veliki broj salona porast bi bio 1,5 posto na
razini ukupnog gospodarstva. Dakle, ne možemo govoriti o
apsolutnim iznosima jer varirat će od radnje do radnje”, rekao
je Mislav Brkić, viši savjetnik direkcije za europsku
suradnju.
Neće moći varirati previše od onog što je propisano – jer će
poslodavce ograničavati i kodeks za fer ponašanje tijekom
konverzije kune u euro. Ipak, on nije spriječio rast cijena
motora i bicikala u Španjolskoj, usluga čišćenja i popravaka u
Francuskoj, veće cijene u restoranima, kafićima u Njemačkoj,
cestarine u Italiji, a ni rast cijena frizera, postolara u
Sloveniji.
Za Direkt se jedan slovenski frizer prisjetio šoka
Slovenaca pri ulasku u salon 2007. kad su u deželi ukinuli tolare
i prešli na euro.
”Do sada je nekih 42 posto od uvođenja eura porasla cijena
frizerskih usluga kao i cijena sveg ostalog. Tako da vjerujem da
će se tako dogoditi i u Hrvatskoj. Klijenti nemaju utjecaj na
promijene na više cijene, jednostavno su prisiljeni ili
prihvatiti ili ne prihvatiti, svatko ima svoj izbor”, kazao
je vlasnik frizerskog salona u Ljubljani Stevo
Pavlovič.
Ma nema straha, neće nam se dogoditi što i Slovencima, uvjerava
savjetnik za ekonomiju predsjednika Milanovića.
”Sumnjam da će se to dogoditi u Hrvatskoj jer okolnosti su
drugačije. Trenutak kada je ulazila Slovenija, a prošlo je jako
puno godina od toga, i situacija u kojoj se mi nalazimo. One
cijene koje možda mogu rasti zato što imate taj efekt
prelijevanja na krajnjeg kupca, one čine zanemarivi dio naše
košarice”, rekao je posebni savjetnik predsjednika Republike za
ekonomiju Velibor Mačkić.
Važna je regulacija, kontrola cijena i nadzor – kažu u
HNB-u.
”Građani će na različite načine biti zaštićeni, od dvojnog
iskazivanja cijena , od državnog inspektorata koji će provoditi
nadzor. Po zakonu će biti određeno kako se cijene konvertiraju,
kako će se zaokružiti i onaj tko će to prekršiti taj je izložen
sankcijama”, kazao je Brkić.
Ali i u drugim euro državama su regulatori uvjeravali građane da
će biti zaštićeni, pa su na kraju opet prelazak na euro itekako
osjetili na novčaniku.
Izvor:
RTL