Javna je tajna da na desetke tisuće onih koji rade u inozemstvu i dalje koriste usluge hrvatskog zdravstvenog sustava
Uskoro nas čeka popis stanovništva. Od 13. do 26. rujna trajat će
samostalno popisivanje kroz elektronički sustav e-Građani, a
potom, od 27. rujna do 17. listopada popisivači će dolaziti
popisati one koji se nisu samostalno popisali. Ovaj se popis
iščekuje s posebnim interesom jer će biti prvi otkako je Hrvatska
postala članicom Europske unije pa bi trebao pokazati razmjere
iseljavanja koje je potom uslijedilo, odnosno loše demografske
trendove na koje domaći demografi intenzivno upozoravaju
proteklih godina.
Postavlja se i pitanje koliko će popis stanovništva biti
vjerodostojan i u kojoj će mjeri prikazati stvarno stanje budući
da mnogi koji su odselili iz Hrvatske nakon prošlog popisa 2011.
godine, a naročito nakon prijema u članstvo EU 2014. godine, nisu
odjavili prebivalište, piše Net.hr.
Javna je tajna da je na desetke tisuće onih koji rade u
inozemstvu, a i dalje koriste usluge ovdašnjeg zdravstvenog
sustava. Liječenje u Hrvatskoj, od popravka zuba do
dijagnostičkih pretraga, još uvijek je znatno jeftinije negoli u
Njemačkoj, Irskoj ili Austriji.
“Poslodavac u Austriji te prijavi, ali ti se sam odjavljuješ kod
kuće. Ljudi se ne odjavljuju jer koriste benefite zdravstva.
Prijave se na roditelje ili ženu i onda imaju besplatno
zdravstvo”, napisao je ovih dana jedan čitatelj Net.hr-a.
“Zašto da plaćam skupo austrijsko dopunsko zdravstvo kad mogu
hrvatsko za 80 kuna! Npr. inzulin se naplaćuje u Njemačkoj i
Austriji, a kod nas je besplatan. Vi fino izvadite knjižicu
dopunskog osiguranja i oni terete HZZO… I tako u 100 stvari.
Problem je nastao prošle godine kada je krenula SEPA. Tada je
naša Porezna (uprava) dobila uvid, a dotad su mislili da sam
nezaposlen. Ja sam se na vrijeme odjavio. To rade naši ljudi u
Irskoj i ostalim zemljama”, napisao je čitatelj.
Inače, SEPA (Single Euro Payments Area) je jedinstveno područje
plaćanja u eurima na kojem potrošači, poslovni subjekti i tijela
javne vlasti mogu izvršavati i primati plaćanja u eurima pod
jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o
njihovoj lokaciji, a obuhvaća sve članice EU te Island,
Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.
Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando
Mrsić smatra kako se problem onih koji su i dalje
prijavljeni u Hrvatskoj iako rade u zemljama EU, državna
administracija može lako riješiti ako ima volje i želje za to.
”Trebaju se samo upariti podaci pa da se vidi tko radi i koristi
zdravstvene usluge u Hrvatskoj, a tko je vani jer u svim zemljama
postoje podaci o tome tko je gdje zaposlen. Problem HZZO-a je
nesređenost same evidencije jer u njihovoj bazi su i hrvatski
državljani iz BiH koji također kod nas imaju zdravstveno
osiguranje s obzirom na dvojno državljanstvo. HZZO nije do sada,
barem koliko ja znam, napravio ikakav korak k tomu da se utvrdi
koliko je osiguranika prijavljeno u Hrvatskoj, a de facto rade u
zemljama EU. Taj broj sigurno nije mali i nije mi jasno zašto to
nije učinjeno budući da predstavlja trošak za zdravstveni sustav
jer ti ljudi ne uplaćuju doprinose u našu zdravstvenu kasu”,
kazao je Mrsić za Net.hr.
”Oni će biti popisani zato što su formalno prijavljeni u
Hrvatskoj i formalno ovdje imaju prebivalište, nezavisno od toga
što su se morali prijaviti u zemlji u koju su iselili. U ovoj
situaciji nemoguće je napraviti distinkciju. Ni po definiciji
Eurostata oni zapravo ne bi trebali biti stalni stanovnici
Hrvatske. Po toj definiciji, stalni stanovnik nekog mjesta je
onaj koji u njemu provede najveći dio svoga slobodnog dana, a to
je za ljude o kojima govorimo nemoguće konstatirati. Oni nisu
stalni stanovnici Hrvatske, ali budući da se nisu odjavili, bit
će popisani kao takvi”, napominje demograf Stjepan
Šterc.