PRAKSA I NA ZAPADU

Treba li nam ponedjeljizacija? Praznik nakon praznika zadržale sve bivše članice Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije

Naime Katarina Peović zastupnica Radničke fronte u Hrvatsku želi uvesti Ponedjeljizaciju ili na engleskom Monday-ization

Uskoro počinje jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora, a među
desecima zakonskih prijedloga koji će dočekati zastupnike bit će
i jedan koji jedini ima šansu biti jednoglasno prihvaćen – i od
vlasti i od oporbe, od krajnje ljevice do krajnje desnice.

Naime Katarina Peović zastupnica Radničke fronte
u Hrvatsku želi uvesti
Ponedjeljizaciju ili na engleskom Monday-ization. Drugarica
Peović predlaže zakon prema kojem bi praznik ili
blagdan koji pada u nedjelju svoj neradni dan imao u ponedjeljak.

Pa da vidimo tko za to neće glasati. Posebno nakon ove uklete
2021., u kojoj je svaki treći blagdan padao na vikend.

Dok se po Hrvatskoj ove godine roštiljalo za Prvi maj, malo tko
je te subote bio svjestan da će ponedjeljak, 3. svibnja, u BiH i
Srbiji biti neradan. I to samo zato što je Prvi maj pao za
vikend.

Ali toga je zato bila svjesna saborska zastupnica Radničke fronte
i u proceduru uputila prijedlog da se ponedjeljizira i Hrvatska

“Zove se Mondayisation, znači praksa da se prebacuje praznik koji
pada u nedjelju na ponedjeljak, ili bilo koji drugi dan u tjednu.
Važno je da radnici dobiju slobodan dan za praznike i blagdane,
što je i cilj praznika i blagdana”, kaže saborska zastupnica
Katarina Peović

Praksu koja je postojala u Jugoslaviji danas su zadržale sve
njezine bivše članice osim Hrvatske i Slovenije, ali bivše
socijalističke države nisu jedine.

Neradni dan umjesto blagdana za vikend u nekom obliku imaju i
zapadne zemlje poput Švicarske, Velike Britanije, Irske,
Francuske i Španjolske, ali i Sjedinjene Države, a o tome
razmišlja i Njemačka. 2021. dala je dobar povod, jer je od 14
neradnih dana u Hrvatskoj, njih čak 5 palo u dane vikenda.

Osim Prvog maja, i Dan državnosti, i Velika Gospa, kao i
nadolazeći Božić i Štefanje.

“Važno je reći da, ako bi se produljio praznik na još jedan dan,
na ponedjeljak, onda bi radnici koje rade u ponedjeljak imali
veće plaće, odnosno plaću u skladu s tim da rade na neradni dan”,
kaže Peović

Ne čudi da je u anketi na RTL-ovoj stranici od tri tisuće glasova
njih 86 posto bilo je za tu promjenu. Građani koje smo pitali
nisu tako sigurni.

“Praznik ako je nedjelja, ako pada u nedjelju, ponedjeljak je
normalni radni dan. Iako bih ja voljela da budem slobodna”, kaže
Karmen iz Zagreba. 

“Triba raditi non stop, kakvi blagdani. Blagdani se proslave i
sutra radiš, što”, kaže Marko iz Šibenika. 

“Ne vidim smisao u tome, osim da se ne radi”, kaže
Ljiljana iz Zagreba. 

“Ako je praznik nedjelja, loše smo sreće. Druge godine možda
padne na ponedjeljak”, kaže Anđela iz
Zagreba. 

Kako se sada čini, vladajući će prijedlog teško podržati

“Mi smo imali prošle godine izmjenu Zakona o blagdanima i mislim
da smo uravnoteženo uspostaviti kalendar blagdana, neradnih dana
i spomendana, a s ovom konkretnom inicijativom nisam upoznat”,
kaže potpredsjednik Vlade Tomo Medved

Upravo zbog takve prakse u bivšoj državi, prijedlog ljevice ne
odgovara ni oporbenoj desnici.

“To sasvim sigurno nećemo podržati. To je jedan relikt prošlosti
koji dokazano nema nikakve logike, treba ići u veću
liberalizaciju tržišta rada”, kaže saborski zastupnik
Marko Milanović Litre

Kako ističe Peović, HDZ stalno forsira laž da se
u Hrvatskoj treba više raditi, kao i da je blagdana previše, no
podaci kažu drukčije. Pogleda li se cijela Europa, Hrvatska sa
svojih 14 neradnih dana nije rekorder, toliko ih imaju, recimo u
Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Norveškoj, Slovačka ima čak
jedan više. S druge strane, kada se gleda broj radnih sati
tjedno, Hrvatska je u samom europskom vrhu.

Jedino Rumunji, Bugari i Poljaci rade više od prosječnih 39 i pol
hrvatskih radnih sati. Zanimljivo, upravo bogate zemlje zapadne
Europe tjedno rade najmanje, Belgijanci i Austrijanci četiri sata
manje od Hrvata, Nijemci više od pet, a Nizozemci punih 10 sati
manje.

“Mnoge zemlje uvode i praksu koju ćemo mi predložiti na jesen, a
to je 35-satni radni tjedan, i pokazuje se da im nije pala
produktivnost”, kaže Peović

Pritom vrijedi napomenuti da hrvatski radnik radi za 37 posto
plaće zapadnoeuropskog. Ponedjeljizacijom, bi dobili barem nešto
više zasluženih slobodnih dana.

Izvor:
RTL

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari