Ukidaju se minusi! Ova vijest odjeknula je u sekundi. Ali priča je potpuno drugačija. Ne ukidaju se minusi, nego lihvarski minusi
Šokantna vijest dočekala je jutros gotovo svakog tko
koristi prešutni minus po tekućem računu, a riječ je o više od
800.000 građana. Najkasnije do kraja godine morat će ga smanjiti
na najviše 1500 kuna, na koliko je HNB odredio maksimalni iznos
takvog, prešutnog minusa. Naime, mnoge banke su koristeći rupe u
zakonu, na takve prešutne minuse zaračunavale kamatu veću od
zakonom dopuštenih 8 posto, pa HNB s ovom odlukom zapravo želi
ukinuti tu lihvarsku praksu a banke natjerati da smanje kamatu na
minuse. Međutim ispravljanje jedne nepravde sad prijeti
drugom. Da bi građani mogli zatvoriti svoje minuse bez blokade
računa, pojedine banke im dobrodušno nude kredite s isto tako
visokom kamatom.
Ukidaju se minusi! Ova vijest odjeknula je u sekundi. Ali priča
je potpuno drugačija. Ne ukidaju se minusi, nego lihvarski
minusi. I to je ogromna razlika ali i dalje ne nužno dobra.
“Potpuno je neumjesno i neprihvatljivo da do potpunog smanjenja
dođe u nekom vremenskom roku ljudima treba ostaviti dosta vremena
da se snađu”, rekao je Tomislav Ćorić, ministar
gospodarstva.
O čemu se ustvari radi? Do 2017. postojala je samo jedna vrsta
minusa, tržišni standard je bilo dopušteno prekoračenje, na njega
su banke po zakonu maksimalno mogle zaračunat kamatu od 8,1
posto. Potom su bankari osmislili novi oblik i nazvali ga
prešutno prekoračenje, zaobišli zakon i derali kamate i do 17,3
posto.
I tako je prešutan minus pojeo onaj klasičan. 839 tisuća građana
odnosno 95 posto svih minusa je sada prešutno. Slavko
Linić donio je zakon prije gotovo 10 godina bankama
kojim je htio ograničiti muljanje s minusom.
“Banke su suprotno tom zakonu postupili i dozvolili građanima da
uđu u te minuse. Oni su nedopušteni, znači nisu zakoniti. A onda
su s visokim kamatama dobar dio građana uopće onemogućili da mogu
vraćati takve minus”, rekao je Slavko Linić, bivši ministar
financija.
Banke namjerno koriste rječnik koji nije jasan nikome kod
uvođenja novih opcija – kažu u udruzi Potrošača.
“Da bi razumjeli što piše u općim uvjetima trebate imat nekakav
tečaj financija završen ili fakultet ekonomije. Treba razmotriti
sve okolnosti ovog slučaja, ono o čemu se može razmišljati je
neka kolektivna tužba”, rekla je Dijana Kladar,
pravna savjetnica Društva Potrošač.
Ali teško da će išta od tužbe biti. Zasad se građani tek mogu
nadati da će čim prije stupiti na snagu nova pravila Hrvatske
narodne banke. Prešutna prekoračenja će se ubuduće ograničiti na
1500 kuna. HNB preporučuje kreditnu otplatu duga po minusu u 12
rata i to po onoj zakonskoj kamati od 8 posto – što dosad nije
bilo moguće. Iz jedne od banaka kod koje postoji 168 tisuća
prešutnih prekoračenja za Direkt kažu da će to ponuditi.
Kratkoročni kredit za refinanciranje odobrava se u 100 postotnom
iznosu iskorištenog prekoračenja, uz fiksnu kamatnu stopu od 7,3
posto, što predstavlja nižu kamatnu stopu od kamatne stope za
korištenje prešutnog prekoračenja, a za ugovaranje ove vrste
refinanciranja ne naplaćuje se naknada.
Ali nije ni kamata od 7,3 posto baš mala, kad se zna da banke sad
daju svim ostalima najjeftinije kredite ikad. Primjerice država
se zadužila ove godine po kamati od 0,01 posto, prosječni
stambeni krediti daju se po kamatama između 2 i 3 posto. Iz
Udruge banaka u priopćenju kažu da podržavaju sve inicijative
koje će štititi potrošače. Dakle iste one potrošače koje su dosad
derali s prešutnim kamatama protekle četiri godine.
Jesu li građani svjesno pristali na taj skuplji oblik
zaduživanja?
Ne, brojni dužnici nisu ni zapazili tu izmjenu, banke su je same
nametnule. Među više od 2 i pol milijuna tekućih računa na koje
primaju svoje plaće i mirovine, u minusu je službeno nešto više
od 870 tisuća građana. Samo 5 posto ili 31 tisuća njih koristi
dopušteno prekoračenje, a 95 posto ili 839 tisuća ljudi – koristi
puno skuplje prešutno prekoračenje. Naravno, većina dužnika
to nije sama tražila, čak ni primijetila – nego su im banke
samoinicijativno jeftiniji oblik minusa zamijenile skupljim i do
30 posto. Sve to koristeći zakonsku nedorečenost.
U praksi, prešutno prekoračenje banke vam danas odobravaju
do iznosa od čak tri mjesečne plaće – što vam itekako naplaćuju.
Prosječno odobreno prešutno prekoračenje iznosi 8821 kunu. Tu
dolazimo do najzanimljivijeg dijela – u prosjeku, efektivna
kamatna stopa koju plaćate na prešutna prekoračenja je visokih
10,97 posto – a u nekim bankama kreće se do golemih 17 posto.
Upravo zato banke su prije nekoliko godina velikoj većini
klijenata samoinicijativno dale ovaj oblik minusa, jer u njemu ne
postoji ograničenje efektivne kamate koja je u dopuštenim
minusima zakonom limitirana na najviše 8,11 posto. Vidimo da je
tih 8 maksimalnih posto iz dopuštenog prekoračenja – u prešutnom
prekoračenjima najniža ili početna kamata.
Koronavirus
Novosti
Mali biznisi Potraga Kolumne
Foto Video
Vaše vijesti
STREPNJA ZBOG UKIDANJA MINUSA
RTL Danas analizira kako je došlo do dugova i prešutnog
prekoračenja
30.08.2021 18:40
RTL Danas
Lajkaj na Facebooku
Podijeli na Facebooku
Pošalji putem Messengera
Podijeli na Twitteru
Prosljedi putem Vibera
Prosljedi putem Whatsappa
Pošalji mailom
Primjerice, u minusu ste 20 tisuća kuna koje trebate vratiti
kreditom. Znači da ćete platiti 12 rata po 1740 kuna, ukupno 889
kuna kamate povrh duga od 20 tisuća kuna.
Stiže veliki udar na standard građana koji su na tekućim računima
u prešutnom minusu, a takvih je gotovo 840 tisuća.
S obzirom na to da klijenti tako plaćaju itekako visoke kamate,
čak i do 17 i pol posto, reagirala je Hrvatska narodna banka i
tome odlučila stati na kraj. No da bi pokrili minus, građanima
sada slijedi novo zaduživanje, a preporuka HNB-a bankama je
obročna otplata duga, što je komentirao i ministar gospodarstva.
“Potpuno je neprihvatljivo da do potpunog smanjenja dođe u nekom
kratkom vremenskom roku ljudima treba ostaviti dosta vremena da
se snađu i da u konačnici te minuse umanje. Ne znam koji su
razlozi za ta umanjenja jer nisam pratio taj slučaj. Banke tu
moraju biti fleksibilne, ako idu u tom smjeru”, rekao je ministar
Tomislav Ćorić.
Sadržaj se nastavlja…
Upravo se čita
banke
Šokantna vijest Novi udar na više od 800.000
građana. Što kaže HNB i može li to spriječiti?
benzin
neslužbene informacije Od ponoći nas očekuje
poskupljenje goriva? Evo i za koliko
policija
misija spašavanja života Ovo je najopasnija
radnja tijekom vožnje zbog koje najčešće dolazi do nesreća i zbog
čega policija izgovore vozača gotovo nikad neće uvažiti
Kako je funkcioniralo zaduživanje u spornim prešutnim
prekoračenjima – analizirao je za RTL Danas Ivan Vrdoljak:
Jesu li građani svjesno pristali na taj skuplji oblik
zaduživanja?
Ne, brojni dužnici nisu ni zapazili tu izmjenu, banke su je same
nametnule. Među više od 2 i pol milijuna tekućih računa na koje
primaju svoje plaće i mirovine, u minusu je službeno nešto više
od 870 tisuća građana. Samo 5 posto ili 31 tisuća njih koristi
dopušteno prekoračenje, a 95 posto ili 839 tisuća ljudi – koristi
puno skuplje prešutno prekoračenje. Naravno, većina dužnika
to nije sama tražila, čak ni primijetila – nego su im banke
samoinicijativno jeftiniji oblik minusa zamijenile skupljim i do
30 posto. Sve to koristeći zakonsku nedorečenost.
Vezana vijest
Kartice
u problemu 840.000 ljudi Panika zbog ukidanja minusa, HNB kaže:
‘Nismo tražili ukidanje postojećih prešutnih prekoračenja, već
sniženje njihove cijene!’
U praksi, prešutno prekoračenje banke vam danas odobravaju do
iznosa od čak tri mjesečne plaće – što vam itekako naplaćuju.
Prosječno odobreno prešutno prekoračenje iznosi 8821 kunu. Tu
dolazimo do najzanimljivijeg dijela – u prosjeku, efektivna
kamatna stopa koju plaćate na prešutna prekoračenja je visokih
10,97 posto – a u nekim bankama kreće se do golemih 17 posto.
Upravo zato banke su prije nekoliko godina velikoj većini
klijenata samoinicijativno dale ovaj oblik minusa, jer u njemu ne
postoji ograničenje efektivne kamate koja je u dopuštenim
minusima zakonom limitirana na najviše 8,11 posto. Vidimo da je
tih 8 maksimalnih posto iz dopuštenog prekoračenja – u prešutnom
prekoračenjima najniža ili početna kamata.
Vezana vijest
novac, šalter banka
veliki udar Građani u panici: Banke do kraja godine ukidaju
minuse po računima
U nekom trenutku – ovaj manevar banaka primijetila je i Hrvatska
narodna banka – i krenula u izmjene zakona o potrošačkom
kreditiranju. To znači da će se prešutna prekoračenja ubuduće
ograničiti na najviše 1500 kuna. Do donošenja novog zakona, HNB
preporučuje bankama da dužnicima kojima iz nekog razloga odluče
smanjiti ili ukinuti taj skupi prešutni minus – omoguće
konverziju u dopušteni. Dakle kreditnu otplatu duga po minusu u
12 rata i to po onoj povoljnijoj kamati od 8 posto – što dosad
nije bilo moguće.
Primjerice, u minusu ste 20 tisuća kuna koje trebate vratiti
kreditom. Iako neke banke danas već najavljuju da će kamate biti
i niže – efektivna kamatna stopa tu može iznositi najviše 8,11
posto. To znači da ćete platiti 12 rata po 1740 kuna, odnosno
ukupno 889 kuna kamate povrh duga od 20 tisuća kuna.
Izvor:
RTL