U razdoblju od siječnja do srpnja, cijene su u odnosu na isto razdoblje 2020. godine veće za 1,3 posto
Prošli mjesec je u Hrvatskoj inflacija ubrzala, pokazuju
podaci Državnog zavoda za statistiku po kojima su potrošačke
cijene u prošlom mjesecu u odnosu na srpanj prošle godine rasle
za 2,8 posto.
Ubrzan porast cijena potvrđuje mjesečno povećanje u odnosu na
lipanj od 0,2 posto. Tako je rast potrošačkih cijena u srpnju ove
godine najveći od travnja 2013. godine, odnosno u posljednjih
osam godina.
U razdoblju od siječnja do srpnja, cijene su u odnosu na isto
razdoblje 2020. godine veće za 1,3 posto, piše
Novi list.
U srpnju su najviše narasle cijene restorana i hotela
Na godišnjoj razini na rast proizvođačkih cijena najviše je
utjecao rast cijena prijevoza za oko 9,3 posto, a u toj
kategoriji posebno se ističe rast cijena goriva i maziva za
osobni prijevoz od 18,6 posto, što je posljedica rasta cijena
nafte.
Za 5,7 posto skuplja su alkoholna pića i duhan, zatim slijede
restorani i hoteli gdje su cijene rasle 3,95 posto te proizvodi
iz skupine hrane i bezalkoholnih pića koje su u odnosu na srpanj
prošle godine, prema podacima DZS-a, veće za 1,9 posto.
U srpnju su u odnosu na prethodni mjesec najviše porasle cijene
restorana i hotela, koje su u prosjeku više za tri posto,
prijevoz je skuplji za 1,4 posto, a u skupini hrana i
bezalkoholna pića potrošačke cijene porasle su jedan posto i
zapravo su, s obzirom na svoj udio u potrošnji, dale najveći
doprinos mjesečnom rastu inflacije.
Analitičari Raiffeisen banke očekuju zadržavanje godišnje stope
inflacije na oko 2 posto u sljedećim mjesecima. To prema njihovim
procjenama implicira prosječni rast potrošačkih cijena od 1,8
posto u 2021. u usporedbi s 2020.
“Rast cijena oko 2 posto smatra se umjerenim rastom cijena, a on
je uslijedio nakon dugogodišnjeg razdoblja potisnute inflacije
(2015. – 2020. – prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je
svega 0,3%). Kako su uzroci inflacije, barem prema sadašnjim
očekivanjima privremenog karaktera, očekujemo da će u 2022.
godini dinamika rasta cijena blago usporiti te se zadržati oko
ili blago iznad 1,5 posto. Bit će to posljedica rasta
gospodarstva, jačanja domaće i inozemne potražnje te
konvergencije pojedinih cijena prema europskom prosjeku”,
napominju iz RBA-a.