Normalna godina za krumpir nije ni u ostatku Europe, što znači da će i potražnja biti povećana. Velika je to promjena u godinu dana, pogotovo za domaće proizvođače, jer lani su imali toliko viškova da nisu znali gdje bi s njima
U tijeku je berba krumpira i ponovno se obaraju rekordi,
ali ne oni pozitivini. Naime, proizvođači procjenjuju da će ga
biti čak 70 posto manje nego lani. Zbog toga je već sada sigurno
da će se i krumpir naći na listi namirnica koje će poskupjeti na
jesen, i to ne malo. Cijena bi trebala biti dvostruko veća.
U Belici gdje se proizvodi 40 posto svog hrvatskog krumpira suša
i visoke temperature uzele su danak. Vade se ranije sorte, a
proizvođači su se pomirili s time da će ove godine imati najmanji
urod do sada. A to znači i nove troškove za kupce.
”Sigurno će se dogoditi veliki skok cijena i to veliki skok. Mi
mislimo da bi se pokrili u ovakvoj elementarnoj nepogodi nama će
trebati 3 kune za kilu. Da je normalna godina cijena bi trebala
biti 1,30 do 1,50 kn”, rekao je Damir
Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača
krumpira.
Normalna godina za krumpir nije ni u ostatku Europe, što znači da
će i potražnja biti povećana. Velika je to promjena u godinu
dana, pogotovo za domaće proizvođače, jer lani su imali toliko
viškova da nisu znali gdje bi s njima.
Na jednom hektaru lani se dobilo 45 tona po hektaru, a ove će se
dobiti tek 15 tona. Najveći problem su vrućine. Čim se pojave
temperature više od 28 stupnjeva krumpir više ne raste.
Već na prvi pogled jasno se vidi da je manji nego lani.
”Sezona je čudljiva, ista kakvo je i vrijeme. U početku smo
imali dosta kiše što je bilo idealno međutim došla je ta famozna
visoka temperatura i ona nas sad prati, biljke to više nisu mogle
izdržati i jednostavno nema prinosa”, kazao je proizvođač
krumpira Miroslav Janušić.
Proizvođači krumpira tvrde da postoji mogućnost da se građane ne
udari po džepovima višim cijenama jer sve ovisi o trgovcima.
”Imaju prostora da spuste marže i da ne bude takav drastičan
rast cijena. Ako pogledate prošlu godinu, mi smo ga prodavali po
40, 50 lipa, a on se svejedno mogao naći u centrima po 4 kune
kila”, rekao je Mesarić.
No, zarada je ipak zarada. Zna se da ona dolazi prva, pa će tako
scenarij u kojem trgovci na svoju štetu izlaze u susret
potrošačima, biti poput malog čuda.
Izvor:
RTL