Ne zagađuju okoliš, skupi su. Ali, kada ih kupite vozite ih gotovo besplatno
Gotovo svakoga dana sve više svjedočimo sve većim klimatskim
promjenama koje sve brže mijenjaju svijet oko nas ali i nas same.
Već smo objavili prognozu znanstvenika s MIT-a da bi ovom brzinom
klimatskih promjena i rasta stanovništva već u idućih dvadeset
godina veliki dijelovi čovječanstva mogli ostati bez hrane a do
kraja stoljeća mogli bismo ostati i bez ljudske civilizacije.
Bitka da se taj, najgori scenario izbjegne vodi se na nekoliko
frontova, prije svega u smanjenju emisije ugljičnog dioksida.
Diljem zapadnog svijeta gase se termoelektrane ali i motori sa
unutarnjim sagorijevanjem. Nekidan su u Bruxellesu objavili
kako do 2050. emisiju stakleničkih plinova žele smanjiti na nulu.
Zelena rezolucija tek treba biti usvojena u Europskom parlamentu
ali i bez nje, najveći proizvođači automobila već se pripremaju
na gašenje proizvodnih linija za svoje dizelaše i benzince.
Wolsksvagen je objavio kao će zadnji takav proizvesti 2035, isto
tako i Daimler i General Motors, Volvo će s njihovom proizvodnjom
prestati 2030 a Jaguar već 2025. Znači li to da će električne
zujalice do kraja desetljeća dominirati i hrvatskim cestama?
Električne automobile za sada voze rijetki, ali u budućnosti će
svi. Za samo 14 godina Europska unija dizelaše i benzince šalje u
povijest, a cestama će zavladati ekološki osviještena
vozila.
Prema podacima Centra za vozila na hrvatskim cestama je do kraja
prošle godine bilo 1343 električna automobila, a prema nekim
procjenama oni “gorivo” toče na oko 850 punionica.
Do kraja godine bit će ih još 200, a u budućnosti će svako
parkirno mjesto biti punionica, smatra stručnjak za e-mobilnost
Igor Kolovrat.
“Ima li Hrvatska potrebnu infrastrukturu za električne
automobile? Skoro svaki dan se postavi nova punionica, imamo
dovoljno punionica za lokalne potrebe, ali imamo puno turista
koji dolaze s električnim automobilima i treba za njih treba
osigurati. Meni je jako ružno ako se punionice postave na
neadekvatnom mjestu”, kaže Kolovrat.
Analiza koju je provelo Udruženje proizvođača automobila u Europi
pokazuje da su zemlje s najvećim udjelom elektičnih i plug in
automobila u odnosu na BDP po stanovniku: Švedska, Nizozemska i
Finska. Hrvatska tu ne stoji dobro, od nas su gori Cipar, Litva i
Estonija.
Ne zagađuju okoliš, ali su skupi
Volskwagen je najavio da od 2035. više neće prodavati benzince u
Europi, a Mercedes da oni 2030. potpuno prelaze na struju.
Europska unija je samo nekoliko dana nakon što je Ursula von der
Leyen posjetila Rimca objavila da i oni imaju u planu stati na
kraj dizelašima i benzinca.
“Pa s Euro 7 normom, čini se da više nema smisla raditi benzinske
motore. Više nema smisla. Porshe je rekao da će njihovih 70 posto
biti električnih, mislim da je to krenulo i da je
nezaustavljivo”, govorio je u RTL Direktu početkom
srpnja izvršni direktor tvrtke Bugatti Rimac Mate Rimac.
Stručnjak s prometnog fakulteta smatra da je Europska Unija malo
preambiciozna.
“Jesu li električna vozila za hrvatske ceste i hrvatski džep?
Naravno da nisu. Oni su skupi u odnosu na klasične automobile s
dizelskim i benzinskim pogodnom i naravno da ih vozači unatoč
poticajima Vlade nisu uzimali i nisu dostupni”, kaže Rajko Horvat
s Prometnog fakulteta u Zagrebu.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je ove godine
osigurao 105 milijuna kuna bespovratnih sredstava za kupnju
ekološki osvještenih vozila. Nabavku sufinanciraju s do 40% po
vozilu. Do sada su ukupno sufinancirali više od 4.500 električnih
i hibridnih jurilica.
“Znači, ako se pametno uključimo u to, može se na nas odraziti
vrlo pozitivno. Prvo, vožnja za mene u ovom autu koja je vrlo
skupo bila, ja nemam nikakvih troškova čak ni struju ne plaćam
jer se tada moglo zakupiti punionica”, poručuje Kolovrat.
Ne zagađuju okoliš, skupi su. Ali, kada ih kupite vozite ih
gotovo besplatno. No treba vam živaca i vremena da se napune.
Sviđalo vam se to, ili ne 2035. nećete imati izbora.
Izvor:
RTL