Znanstvenik Gordan Lauc se od početka pandemije istaknuo kao jedan od gurua drugog mišljenja
Dakle, nažalost nekoga tko se odlučio ne cijepiti teško da
će uvjeriti Andrej Plenković, Tomislav
Ćorić, Zoran Šprajc, ja ili stotine
drugih javnih osoba sa svojim pozivima na cijepljenje i
odgovornost. Razumijemo to. Baš zato smo se danas odlučili za
malo drukčiji pristup, rekla je sinoć u RTL direktu Ana
Brdarić Boljat.
Znači, od početka pandemije poduzetnik Nenad
Bakić i znanstvenik Gordan Lauc
istaknuli su se kao gurui drugog mišljenja. Njih dvojica znali su
žestoko prozivati Stožer ili članove Vladinog znanstvenog savjeta
koji su tražili stroge mjere i zatvaranja. Zbog svojih Facebook
objava Bakić i Lauc dobili su i naziv Anti-Lock-downeri.
A oni sami su često drugim znanstvenicima poput Ivana
Đikića ili Igora Štagljara dali naziv
ravnomjeraši ili oštro-mjeraši i to je bio taj neki fajt prvih
godinu dana korone. Ali ono što je sada problem – taj fajt
preslikao se i na ovu cjepivo fazu borbe s virusom.
No to je potpuno krivo. Jer među tisućama građana koji
vjeruju Bakiću i Laucu, dijele i lajkaju njihove statuse dio
je i onih koji vjeruju da je u redu ne cijepiti se.
Gost RTL Direkta Gordan Lauc komentira situaciju.
1. Za uvod preboljeli ste koronu i cijepili ste
se jednom ili dvije doze? Pozivate ljude da se
cijepe?
Ja sam prebolio koronu i što je prema svim dosadašnjim
istraživanjima u biti vrlo visoka razina zaraze da se neću
ponovno razboliti. Meni osobno su protutijela pala i ja sam se za
sigurnost cijepio prvom dozom, a onda kako postoje
administrativne prepreke za potovanja, a ja moram putovati zbog
posla, cijepio sam se drugom dozom, iako mi za to u ovom trenutku
ne postoje medicinski dokazi da je to potrebno. Mislim da je u
ovoj situaciji jako važno deeskalirati ove silne rasprave jer
prvo, ako ce cijepimo, rizik cijeppljenja je vrlo mali. Dakle
odluka je lagana. Kada pričamo o djeci i mladim ljudima, onda je
i rizik bolesti mali. Dakle tada je i odluka da se entko neće
cijepiti nije tako strašna.
Ja mislim da bi bilo izuzetno važno da država poduzme sve što
može da se cijepe rizične skupine. To da smo mi cijepili samo 53
posto ljudi starijih od 80 godina, to je katakliznička pogreška
naših epidemiologa. Osobno, mislim da svi naši epidemiolozi
trebaju obići svakog starijeg od 65 godina i objasniti im da ovo
nije bezazlen virus i ako osoba nije preboljela da je izuzetno
važno da se cijepi jer će time zaštititi sebe.
2. Čak i da se dogodi to što sada pričate, što to znači
za naš kolovoz od kojeg se puno očekuje, hoće li ga to
spasiti?
Nažalost ono što vidimo u sivjetu, pogotovo s ovim delta sojem,
cijepljenje ne daje zaštitu od toga da se virus naseli u našem
nosu i da budemo pozitivni na PCR testu. Znači, mi ne možemo
očekivati da će cijepljenje, potogovo cijepljenje danas, bitno
utjecati na broj zaraženih u naredna dva mjeseca. Mislim da je
iznimno važno, što naša Vlada svo vrijeme propagira, da fokus ne
bude na broju zaraženih, već na broju teško bolesnih. Mi danas
imamo tri osobe na respiratorima. Imamo 120 ljudi u bolnici od
kojih većina ljudi nema teški oblik bolesti. Mi trenutno nemamo
problem bolesnih ljudi, mi nemamo pandemiju, imamo paniku zbog
pretjeranog testiranja.
3. Dakle, pandemija u Hrvatskoj ne postoji?
Dakle, u Hrvatskoj nema puno teško oboljelih osoba, mi nemamo
zdravstveni problem u ovom trenutku. Imamo cjepivo kojim možemo
zaštiti sve one rizične i kada bismo uspijeli jasno komunicirati
da je cjepivo nešto što je iznimno malo riskantno, a kod
najstarijih smrtnost od COVID-a bude i preko 5 posto.
4. Razumijete ono o čemu sam pričala u uvodu, pa vidite i
vi sami po vašem Facebook zidu da te privukli protivnike
cijepljenja – koji vašim statusima potvrđuju svoje mišljenje –
jeste to željeli postići?
Mislim da nema puno antivaksera koji prate mene jer sam ja prva
osoba koja je u Hrvatskoj došla u vrlo agresivne sukobe s
antivakserima jer ja izuzetno potičem cijepljenje, kada za to
postoje medicinski razlozi. U ovom trenutku recimo za djecu, čak
i Europska medicinska agencija i HZJZ kažu da se djecu ne treba
cijepiti.
5. Ali ipak nama se šalju poruke: “Cijepite djecu”. U
Hrvatskoj je do sada cijepljeno oko 5000 djece i plan je da to
što veća procijepljenost unutar školske godine.
Službena preporuka HZJZ je da se cijepe ona djeca za koju postoji
visoki rizik za teško oblik bolesti. Za to postoje razlozi i
argumenti koje treba još poručiti i vijdeti treba li djecu uopće
cijepiti.
6. Ako nam se procjepljenost ne digne puno više od ovih
50% narednih mjesec dana – je li 4. val izgledan?
Ono što ne smijemo nikako zaboraviti je da su ljudi koji su
preboljeli COVID su jednako, ako ne i bolje zaštićeni od onih
koji su cijepljeni. Prema mojoj procjeni, u Hrvatskoj je COVID
preboljelo preko 50 posto ljudi, ako i griješim, neka je 40
posto.
Ali oni koji preboljeli recimo prošle jeseni, ove jesni
bi se mogli ponovno zaraziti – prema svim podacima koje
znamo.
To se još uvijek nije dogodilo. Znači mi kada gledamo u bilo
kojoj državi EU, ljudi koji su preboljeli u prvom valu, nisu još
uvijek masivno oboljevali. Tako da se čini da i ovo preboljevanje
i cijepljenje štiti neko vrijeme. Ne štiti od zaraze, ne štiti od
toga da imate virus u nosu, ali štiti od toga da se razbolite i
završite u bolnici ili umrete. Mislim da ovo sad postaje još
jedan virus prehlade, da ćemo ga vrlo često imati u nosu i da će
se simptomi pojaviti ukoliko nam padne imunitet. Nitkonam neće
moći garantirati da ukoliko nam padne imunitet da se nećemo
razboliti, ali neće biti masovnog oboljevanja kakvog smo imali
dosad.
7. Kako komentirate situaciju koja je česta danas da
ljudi traže svoje neke tvrdnje putem interneta kada je sve
dostupno, pogotovo u slučaju koji je RTL otkrio: HZJZ je
izvjestio da nema umrlih s koronom nakon cijepljenja, a bilo ih
je osam, tvrde u KB Dubrava. KAko funkcionirati u takvoj
situaciji?
U situaciji kada ste cijepili 50 posto najstarijih, 50 posto svih
koji umru biti će cijepljeni, kada cijepimo sve najstarije, svi
koji umru biti će cijepljeni. Tako da je važno razlikovati je li
netko umro zbog zaraze.
Ali drugačije zbrajali žrtve korone na početku pandmeije
prošle godine.
Nažalost pandemija koja nam se dogodila je praćena s prevelikom
dozom panike koja se širila kroz medije i smatram da je važno da
se ljudi objektivno informiraju. To je razlog zbog kojeg smo
Nenad i ja napravili stranicu pandemijskog realizma gdje redovito
objavljujemo i analize i podatke gdje ljudi mogu dobiti
informaciju koja nije napuhana u nekom smjeru. Jer ljudi su iz
nekog razloga zaštrašivani. Kada su se radile procjene koliko je
virus opasan, ispalo je da je deset puta veći nego što stvarno
je. Ljudi žive u strahu, a ovaj virus nije tako strašan.
8. Je li vam danas žao zbog statusa iz ožujka: “RIP
koronavirus”?
Znači, realno ugroza za Hrvatsku je nestala krajem prosinca kada
smo vidjeli da bez najstrožih mjera broj zaraženih počinje
padati.
9. Da, ali nakon toga u travnju je u Hrvatskoj opća
smrtnost bila 5 tisuća 600 – a prosjek je 4300 bio zadnjih 5
godina, a nakon toga u svibnju opća smrtnost je bila 5200 a
prosjek prije korone je bio 4200 – dakle to je dvije i pol tisuće
ljudi umrlih više od prosjeka – nakon što ste vi napisali
opustite se.
To je upravo ovo što ste vi rekli, ovisi koga brojimo kao mrtve.
Umjesto službenih statistika, sada trebamo više gledati tzv.
višak smrtnosti po čemu je Hrvatska je negdje ispod polovine
zemalja EU, i globalno. Znači kod nas je zapravo umrlo bitno
manje ljudi nego u većini zemalja globalno, a imali smo puno
blaže mjere. Zemlje koje su imale strože mjere unutar Europe,
uglavnom imaju puno veći višak smrtnosti.
Recimo kada onemogućite ulazak u bolnicu, što se kod nas nije
moglo ukoliko netko ima temperaturu, i nekto ima akutni upalni
proces, on ne može ući u bolnicu – ljudi su umrli zbog toga.
Ljudi imaju infarkt, ne mogzu u bolnicu i liječnici ih ne mogu
spasiti. Naš odgovor na pandemiju će u biti na kraju ubiti više
ili jednako ljudi nego što je ubio sam virus.
Izvor:
RTL