Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a rekao je da trenutno ne razmišljaju o ukidanju dopuštene koncentracije alkohola u organizmu od pola promila tijekom vožnje
Govoreći o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama u
HRT-ovoj emisiji “Otvoreno”, Josip
Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa
MUP-a, rekao je da u ovom trenutku ne idu u izmjene zakona što se
tiče dopuštene koncentracije alkohola u organizmu, odnosno
dopuštene tolerancije vezane za ograničenje brzine kretanja u
prometu.
“U ovom trenutku ostaje isto”, rekao je Mataija, nakon što se
otvorilo pitanje ide li se u zabranu vožnje s količinom od pola
promila alkohola u krvi i ukidanje tolerancije prekoračenja
brzine od 10 posto. Rekao je da idu u druge izmjene i dopune
Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako bi regulirali
kategoriju prijevoznih sredstava koja trenutno nisu regulirana u
zakonu – romobila, odnosno raznih drugih naprava na električni
pogon.
“Idemo postaviti pravila, odnosno propisati tko, na koji način i
na kojim mjestima smije upravljati tim vozilima. Prema našem
prijedlogu za sada oni neće smjeti na kolnik. Dakle, njih ćemo
smjestiti na biciklističke staze, odnosno trake, a tamo gdje one
ne postoje, moći će se kretati po nogostupima, odnosno zonama
kojima se kreću pješaci, ali će morati itekako voditi računa o
pješacima i neće se smjeti na tim mjestima kretati brže od
pješačkog hoda”, rekao je Mataija.
Kako će se mjeriti brzina?
Sandra Mikulčić, urednica magazina AutoStyle
Večernjeg lista, upitala je kako će im se mjeriti brzina. “Ako
imate pješaka koji hoda, a ovaj se kreće brže od njega… Zna se
definitivno kako se pješak kreće”, odgovorio je Maraija te doda
da su takvi vozači na cesti velika opasnost i da se ne radi samo
o romobilima, već i o segwayima, monociklima itd.
“Mi smo ih stavili u kategoriju osobnih prijevoznih sredstava.
(…) U tu kategoriju će spasti sva takva vozila”, rekao je
Mataija.
Odredba od 0,5 promila
Prometni stručnjak Željko Marušić rekao je
kako mu to izgleda kao prva faza političkog spina. Smatra da
treba razbiti neke opasne fame, poput tvrdnje da ukidanje odredbe
o 0,5 promila alkohola loše utječe na turizam. “Treba vidjeti
kakav je utjecaj sigurnosti prometa na turizam”, rekao je
Marušić.
“Mislim da treba naći jednu međumjeru, jer je netočno kazati, ili
pogrešno, da 0,5 promila utječe na koncentraciju. Koncentracija
tu uopće nije bitna. Ne stradava se zbog koncentracije, već zbog
promjene obrasca ponašanja, a 0,5 već jako utječe na promjenu
obrasca ponašanja, i promjena obrasca ponašanja se događa negdje
iznad 0,2. Već s 0,3 promila alkohola je drukčiji obrazac
ponašanja, vozači se zalijeću kroz crveno, brzo voze, ne poštuju
druge”, dodao je Marušić.
Automobilist Juraj Šebalj je govoreći o
ograničenju brzine rekao da ljudi i na 130 i na 170 rade iste
gluposti, prčkaju po telefonima i uopće nisu koncentrirani. “Po
meni ljudi trebaju samo biti svjesni onog trenutka što rade za
upravljačem, a to je edukacija”, rekao je Šebalj.
Prometni odgoj u školama
Mikulčić je rekla kako u Hrvatskoj postoji ozbiljna potreba
uvođenja prometnog odgoja kao predmeta u osnovne škole. “Sad je
nešto sitno prometnog odgoja raspoređeno kroz više predmeta.
Djeca kroz to prođu, a da nisu ni svjesna, i sve je na
roditeljima. Prometna kultura je neophodna u osnovnim školama”,
rekla je Mikulčić.
Mataija je istaknuo da godišnje više od 60% djece u prometu
stradaju kao putnici u vozilima svojih najbližih. Marušić
smatra da bi ceste trebalo premrežiti kamerama, a Hrvatska bi se
u tome trebala ugledati na inozemstvo. “Pokušajte u centru
Londona, Ljubljane, Züricha voziti glavnom cestom 50 posto brže
od ograničenja. Nema šanse. U Zagrebu možete”, rekao je Marušić.
Mataija je rekao da ne možemo reći da brzina nije problem.
“Brzina je veliki problem. Statistika pokazuje da su u 50 posto
teških prometnih nesreća – dakle, nesreća u kojima se gine –
ljudi poginuli zbog brzine”, rekao je Mataija, na što je Šebalj
rekao kako se u potpunosti slaže te da ne reklamira brzinu.
Mataija je spomenuo i upotrebu mobitela, za koji je rekao da
postaje veći problem čak i od alkohola.
Izvor:
net.hr