WMO-ova skupina stručnjaka izdala je svoje prvo izvješće o tome kako meteorološki čimbenici i čimbenici kvalitete zraka utječu na pandemiju COVID-19
Klimatski uvjeti, točnije, ljepše vrijeme dolaskom proljeća, ne
bi smjeli koristiti kao okidač za popuštanje epidemioloških
mjera, navodi se u izvještaju Svjetske meteorološke organizacije
koju je
objavio Državni hidrometeorološki zavod.
Odbor koji je činilo 16 stručnjaka iz područja geoznanosti,
medicinskih znanosti te javnog zdravstva zaključio je da su mjere
koje su uvodile vlade raznih zemalja imale puno veći utjecaj na
suzbijanje širenja koronavirusa od vremenskih uvjeta. “Vidjeli
smo kako valovi zaraze rastu u toplim godišnjim dobima i toplim
područjima tijekom prve godine pandemije i ne postoje dokazi da
se ovo ne bi moglo ponovo dogoditi u nadolazećoj godini”, navodi
se u izvještaju.
Objavu DHMZ-a o izvještaju prenosimo u cijelosti.
WMO-ova skupina stručnjaka izdala je svoje prvo izvješće o
tome kako meteorološki čimbenici i čimbenici kvalitete zraka
utječu na pandemiju COVID-19. U izvješću upozoravaju da se
vremenski i klimatski uvjeti, uključujući i početak viših
temperatura u proljeće na sjevernoj hemisferi, ne bi smjeli
koristiti kao okidač za popuštanje mjera kojima se zaustavlja
širenje virusa.
Odbor od 16 stručnjaka iz područja geoznanosti, medicinskih
znanosti te javnog zdravstva, smatra kako je vladina dinamika,
poput obveze nošenja zaštitnih maski i ograničenja putovanja
imala više utjecaja na suzbijanje širenja bolesti COVID-19 u
2020. i 2021. nego meteorološki čimbenici. Ostali važni pokretači
uključuju promjene u ljudskom ponašanju i demografiji pogođenog
stanovništva, a odnedavno i mutacije virusa.
U ovome trenutku, dokazi ne podupiru uporabu meteoroloških
čimbenika i čimbenika kvalitete zraka kao temelj vladama da
popuste u svojim odlukama o smanjenju prenošenja
virusa, rekao je supredsjedatelj radne skupine dr.
Ben Zaitchi, s Odjela za Zemlju i planetarne
znanosti Sveučilišta John Hopkins u Baltimoreu
(SAD). Vidjeli smo kako valovi zaraze rastu u toplim
godišnjim dobima i toplim područjima tijekom prve godine
pandemije i ne postoje dokazi da se ovo ne bi moglo ponovo
dogoditi u nadolazećoj godini.
Uloga sezonalnosti
Izvješće radne skupine donosi sažetak ključnih podataka koji su
objavljeni u prvome tjednu u siječnju 2021. Stoga ono ne
uključuje recenziranu literaturu koja se odnosi na utjecaj
meteoroloških čimbenika i čimbenika kvalitete zraka na prijenos
novih sojeva virusa COVID-19 ili na jačinu infekcija koje novi
sojevi uzrokuju.
Izvješće proučava moguću ulogu sezonalnosti. Virusne respiratorne
infekcije redovito pokazuju neki oblik sezonalnosti, naročito
jesensko-zimski vrhunac gripe i koronavirusi koji uzrokuju
prehlade u umjerenim klimama. Time se potiču očekivanja da će se
COVID-19 pokazati kao izrazito sezonska bolestako potraje još
mnogo godina.
Implicitni mehanizmi koji potiču sezonalnost respiratornih
virusnih infekcija nisu još potpuno objašnjeni. Moguće je da
kombinacija izravnih utjecaja na preživljavanje virusa, učinci na
ljudsku otpornost na infekcije te neizravan utjecaj vremena i
godišnjeg doba kroz promjene u ljudskom ponašanju utječu na
zarazu, ističe se u sažetku izvješća.
Laboratorijska istraživanja novog koronavirusa (SARS-CoV-19) koji
uzrokuje bolest COVID-19, donose neke dokaze da ovaj virus duže
preživljava u hladnim i suhim uvjetima te u uvjetima niskog
ultraljubičastog zračenja. Međutim, ova istraživanja još nisu
pokazala imaju li izravni meteorološki utjecaji značajan utjecaj
na tijek prijenosa u stvarnim uvjetima u svijetu, stoji u
sažetku.
Dokazi o utjecaju čimbenika kvalitete zraka još uvijek nisu
potvrđeni. Postoje neki preliminarni dokazi da loša kvaliteta
zraka povećava stopu smrtnosti od bolesti COVID-19, ali ne i to
da onečišćenje izravno utječe na transmisiju novog korona virusa
(SARS-CoV-2) koji uzrokuje bolest COVID-19, ističe radna skupina.
Izvješće je usmjereno na vanjske meteorološke uvjete i uvjete
kvalitete zraka te se ne odnosi na unutarnje strujanje zraka.
Istraživački odbor WMO-a osnovao je interdisciplinarnu i
međunarodnu radnu skupinu kako bi omogućio brzi sažetak
raspoloživih znanja koje se odnosi na moguće meteorološke
utjecaje i utjecaje kvalitete zraka na dinamiku bolesti COVID-19,
s obzirom na velik broj radova i netiskanih izdanja koji su
trenutno dostupni.
Kontradiktorni dokazi
Brzina kojom se istražuje bolest COVID-19 pokazuje da se
znanstveni radovi s ograničenim datumom pojavljuju brže nego što
se informacije provjeravaju i recenziraju. Postaje jasno da su
dokazi koji se prijavljuju često kontradiktorni ili selektivni
zbog metodoloških i podatkovnih nedostataka. Stoga, radna skupina
WMO-a nastoji potaknuti dobru praksu u istraživanju i
komunikaciji, ističe prof. Juerg
Luterbacher, direktor Znanosti i inovacije u WMO-u
te glavni znanstvenik WMO-a.
Budući rad radne skupine uključivat će ažuriranje znanstvenih
dokaza tijekom sljedećih mjeseci, identifikaciju i promociju
strukturiranog niza prioritetnih istraživačkih pitanja, ciljeva
te prioriteta za ulaganje u istraživanje u područjima povezanosti
između pandemije, vremena i kvalitete zraka.
Radna će skupina također savjetovati i izvješćivati o dobroj
praksi i minimalnim standardima za metode modeliranja
integriranih zaraznih bolesti uzimajući u obzir okoliš kao
odrednicu te dati preporuku kako bi se povezanost između
koronavirusa, klime, vremena i kvalitete zraka trebala uzeti u
obzir u istraživanju i dostavljanju informacija prilikom budućih
aktivnosti WMO-a.
Primjeri predloženih mehanizama preko kojih meteorološki
čimbenici i čimbenici kvalitete zraka utječu na respiratorne
virusne bolesti.
Sažetak izvješća:
Epidemiološka istraživanja bolesti COVID-19 dali su do sada
različite rezultate koji se odnose na meteorološku osjetljivost
virusa i bolesti.
Čini se da je dinamika prenošenja bolesti COVID-19 u 2020.
prvenstveno pod kontrolom zbog mjera koje su postavile vlade nego
zbog meteoroloških čimbenika. Ostali važni pokretači uključuju
promjene u ljudskom ponašanju i demografiji pogođenog
stanovništva, te odnedavno, i mutacije virusa.
Respiratorne virusne infekcije često pokazuju neki oblik
sezonalnosti, naročito jesensko-zimski vrhunac gripe te prehlade
koje uzrokuju koronavirusi u umjerenim područjima. To je
potaknulo očekivanja da će se bolest COVID-19 potvrditi kao
izrazito sezonska bolest potraje li još mnogo godina.
Implicitni mehanizmi koji potiču sezonalnost respiratornih
virusnih infekcija nisu dovoljno shvaćeni. Moguće je da
kombinacija izravnih utjecaja na preživljavanje virusa, učinci na
ljudsku otpornost na infekcije te neizravan utjecaj vremena i
godišnjeg doba kroz promjene u ljudskom ponašanju utječu na
zarazu.
Laboratorijska istraživanja novog koronavirusa (SARS-CoV-2) koji
je uzrokovao pandemiju COVID-19 dala su dokaze da virus može duže
preživjeti u hladnim i suhim te u uvjetima s niskim
ultraljubičastim zračenjem. Međutim, ova istraživanja još uvijek
nisu pokazala imaju li izravni meteorološki utjecaji na virus
značajan utjecaj i na stopu prenošenja u stvarnim uvjetima u
svijetu.
Postoje dokazi da kronično i kratkoročno izlaganje zagađenju
zraka pojačava simptome i povećava stopu smrtnosti za neke
respiratorne bolesti. To se poklapa s ranijim istraživanjima
stope smrtnosti od bolesti COVID-19, no ti se rezultati moraju
potvrditi i konsolidirati kontroliranjem faktora rizika na
individualnoj razini. U ovome trenutku još uvijek ne postoje
izravni, recenzirani dokazi o tome kako zagađenje utječe na
održivost novog korona virusa u zraku.
Istraživanja modeliranja temeljenih na procesu očekuju da bi s
vremenom bolest COVID-19 mogla postati sezonska, pri čemu bi
meteorološki čimbenici i čimbenici kvalitete zraka (MAQ) mogli
poduprijeti motrenje i prognoziranje bolesti COVID-19 u
nadolazećim mjesecima i godinama.
U ovome trenutku, pak, dokazi ne potvrđuju upotrebu meteoroloških
čimbenika i čimbenika kvalitete zraka kao temelj vladama da
popuste u svojim mjerama usmjerenim na smanjenje prenošenja
virusa.
Potrebno je kvantificirati povezanost između meteoroloških
čimbenika i čimbenika kvalitete zraka te bolesti COVID-19. Važno
je da istraživanja modeliranja točno uzimaju u obzir zbunjujuće
čimbenike te izravne i neizravne meteorološke čimbenike i
čimbenike kvalitete zraka (MAQ), odrede ograničenja u bilježenju
podataka o bolesti COVID-19, prijave raspone nesigurnosti,
procijene predviđene vještine, i primijene statističke tehnike
ili tehnike modeliranja temeljene na procesu.
Dostupnost otvorenih, pravovremenih i kvalitetno kontroliranih
podataka o bolesti COVID-19 i pripadajućih faktora rizika iznimno
je važna za proučavanje utjecaja meteoroloških čimbenika i
čimbenika kvalitete zraka (MAQ) te za mnoga druga istraživanja o
rizicima bolesti COVID-19. Pokušaji pružanja takvih podataka su
nepovezani, stoga je potrebna infrastruktura izvještavanja koja
potiče upravljanje podacima i njihovo širenje kako bi se provela
analiza epidemijskih bolesti.
Recenzirana istraživanja mogu utjecati na donošenje odluka u
javnom zdravstvu i na percepciju javnosti o rizicima bolesti.
Zato je važno da istraživači, izdavači i pružatelji informacija
zadrže visoke standarde pri analizi i procjeni istraživanja koja
se pojavljuju.
Isto tako, potrebna je jasna i aktivna komunikacija između
istraživača, medija i donosioca odluka kako bi se znanstveni
rezultati primijenili u politikama na prikladan, objektivan,
transparentan i odgovoran način.