Više od 100 milijuna kuna, koja su na račun državne riznice u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa” uplatili brojni građani i tvrtke iz Hrvatske i inozemstva, kao i međunarodne organizacije i strane vlade, samo bi manjim dijelom mogla biti potrošena za obnovu stambenih jedinica građana, a 60 posto novca trebalo bi biti raspoređeno za neke druge svrhe povezane s potresom
Jutarnji list je
u posjedu prijedloga odluke koju je za Vladu pripremilo
Ministarstvo financija, a u kojoj se definira na koji će se način
rasporediti novac prikupljen donacijama. Prema tom prijedlogu, 40
posto novca, odnosno oko 40 milijuna kuna išlo bi Središnjem
državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, i to za
uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih
kuća, prenose
Vijesti.hr
Do 20 posto doniranog novca, odnosno 20 milijuna kuna, išlo bi na
račun Ministarstva unutarnjih poslova za pokriće troškova
fizičkih i pravnih osoba koje su mobilizirane nalogom
Ravnateljstva civilne zaštite. Dakle, ovim bi se sredstvima mogle
financirati naknade pripadnicima civilne zaštite koji su
mobilizirani, ali i različitim tvrtkama koje su sudjelovale u
uklanjanju štete nakon potresa.
Riječ je o tvrtkama koje su, primjerice, postavljale šatore,
prijevozničkim tvrtkama koje su prevozile mobilne kućice,
građevinskim tvrtkama koje su radile na saniranju dimnjaka i
krovova, ili koje su angažirale dizalice, ali i o državnoj tvrtki
Pleter koja je angažirana da priprema hranu stradalima u potresu,
nakon što su to danima radili volonteri, vlasnici i zaposlenici
poznatih hrvatskih restorana.
Građani i tvrtke su, osim novca za obnovu i pokrivanje troškova
mobilizacije, izgleda donirali novac i za robne zalihe, a da toga
uopće nisu bili svjesni. Tako bi se i 10 milijuna kuna, odnosno
do 10 posto doniranog novca trebalo uplatiti i Ministarstvu
gospodarstva, Ravnateljstvu za robne zalihe za pokriće troškova
nabave roba u skladu s odlukama Stožera.
Podsjetimo, upravo su Robne zalihe bile najviše kritizirane nakon
potresa na Baniji zbog kašnjenja s isporukom pomoći, pa su tako
kontejneri i šatori prije stizali i iz najudaljenijih mjesta u
Europi, nego iz robnih rezervi. Prema službenim podacima iz
siječnja, vrijednost robnih zaliha bila je oko 533 milijuna kuna,
od čega se na prehrambene proizvode odnosi 271 milijun kuna, a ne
neprehrambene oko 262 milijuna kuna, prenose
Vijesti.hr
Bez novca ne bi trebalo ostati niti Ministarstvo rada,
mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. I oni bi
mogli dobiti 15 milijuna kuna, i to za obnovu zgrada koje su
stradale u potresu. Točnije, do 15 posto doniranih sredstava
utrošilo bi se na izgradnju/rekonstrukciju i opremanje ustanova u
sustavu socijalne skrbi. Ustanove u sustavu socijalne skrbi su
centri za socijalnu skrb, domovi za starije i nemoćne, domovi za
djecu, Caritas, Crveni križ, udomiteljske obitelji…
Ministarstvo poljoprivrede pak trebalo bi, prema ovoj odluci,
dobiti 15 posto sredstava, odnosno 15 milijuna kuna za potpore
poljoprivrednim proizvođačima, u što su uključene i mjere
preventivnog cijepljenja i liječenja životinja na Baniji,
piše Jutarnji list.
Vlada će uskoro donijeti odluku o preraspodjeli sredstava