Gledamo li prosjek Europske unije, Hrvatska je na samo 66 posto njezina prosjeka po kupovnoj moći
Da su plaće brojnim radnicima u Hrvatskoj nedovoljne za normalan
život i nije neka novost. No znate li koliko zaposlenih u
našoj zemlji radi za tri, pet ili 10 tisuća kuna na mjesec
te koliko godina Hrvati trebaju raditi da kupe stan?
Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke o plaćama,
ali i kupovnoj moći Hrvata u odnosu na građane drugih zemalja.
Podaci pokazuju da smo debelo ispod europskog standarda kupovne
moći.
Od milijun i 324 tisuće zaposlenih u Hrvatskoj, donjih 10
posto radnika prima plaću do iznosa od 3776 kuna neto, dakle
nešto veću od minimalca. To su mahom zaštitarstvo i tekstilna
industrija.
Idemo dalje, prva četvrtina zaposlenih na mjesec zarađuje
najviše 4429 kuna. To su plaće u uslužnim djelatnostima, poput
pripreme hrane i pića.
Dolazimo do medijalne plaće, koja je najbolji pokazatelj naknada
na hrvatskom tržištu rada. Ona je u prosincu iznosila 5877 kuna.
To znači da polovina svih zaposlenih radi za plaću do tog iznosa
koji je zapravo 1000 kuna manji od službene prosječne plaće, a
druga polovina radi za veće plaće.
Iduća
četvrtina zaposlenih, prema posljednjim podacima Zavoda za
statistiku i Porezne uprave – je u ovom razredu koji na mjesec
zarađuje više od medijalne plaće, ali najviše 8 tisuća kuna na
mjesec.
Pri vrhu ljestvice imamo 10 posto ljudi koji su plaćeni između 8,
i najviše 10.800 kuna. Ako zarađujete više od 10.800 kuna neto –
to znači da ste u top 10 posto najbolje plaćenih radnika u
Hrvatskoj.
Tu spadaju prvenstveno financije, IT sektor i naftni biznis, ali
naravno i brojni hrvatski političari. Taj najviši razred je
doduše jako širok jer plaće u privatnom sektoru sežu i preko 40
tisuća kuna.
Za 100 m2 najkraće moraju raditi Amerikanci
Ovi
iznosi dobro objašnjavaju i podatak da Hrvati, kako bi postali
vlasnici nekretnine – moraju raditi najdulje u Europskoj uniji.
Za kupnju 100 četvornim metara kuće ili stana, prosječan Hrvat
mora potrošiti 15 godišnjih plaća, odnosno samo za to raditi 15
godina.
Tako kažu podaci specijalizirane platforme Vox EU, čiji su
stručnjaci među 40 zemalja izračunali da za 100 kvadrata doma
najkraće moraju raditi Amerikanci – nešto iznad 3 godine. Nijemci
moraju potrošiti 8 godišnjih plaća, dok je europski prosjek 10. U
odnosu na plaće, skuplje cijene nekretnina od Hrvatske imaju samo
4 zemlje izvan EU – a najteže je Rusima koji za životne kvadrate
moraju potrošiti 20 godišnjih plaća.
U
protekloj godini nekretnine su u Hrvatskoj još poskupjele, čime
se kupovna moć dodatno snizila i gotovo je najniža u Europi.
Gledamo li prosjek Europske unije, Hrvatska je na samo 66 posto
njezina prosjeka po kupovnoj moći. Lošije od nas stoje samo
Bugari s 58 posto, a znatno su bolji susjedi Slovenci s 83, da ne
spominjemo zemlje poput Austrije, Njemačke i Luksemburga koje
sežu debelo iznad prosjeka.