Ovi uzorci su prikupljeni i analizirani tijekom prosinca 2020. te siječnja i veljače 2021. godine
Znanstveni tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer
Bošković (IRB), pod vodstvom dr.sc. Olivera Vugreka,
identificirao je prisutnost mutacije brazilskog soja koronavirusa
u Hrvatskoj!
Od ukupno 50 analiziranih uzoraka, u jednom uzorku potvrđena je
mutacija u proteinu šiljku (spike) na položaju E484K koji je
utvrđen kod brazilskog soja koronavirusa, odnosno varijanti
B.1.1.28, izvijestili su iz IRB-a.
Ovi uzorci su prikupljeni i analizirani tijekom prosinca
2020. te siječnja i veljače 2021. godine. Uzorke je
prikupila Poliklinika Medikol u sklopu PCR testiranja koje ova
poliklinika od prosinca 2020. nudi građanima, a čijom su privolom
ti isti uzorci analizirani na Institutu Ruđer Bošković.
Prikupljeni su uzorci iz tri hrvatska grada – Zagreba, Čakovca i
Osijeka, a brazilski soj potvrđen je na uzorku iz Zagreba, koji
je uzorkovan 30. siječnja 2021.
Povrh toga uz brazilski soj, u analiziranim uzorcima nije
potvrđena prisutnost mutacije u protein šiljku na položaju N501Y,
odnosno prisutnost tzv. britanskog soja B1.1.7.
”Mutacija E484K sama po sebi nije nova varijanta, ona je
mutacija koja se javlja u različitim sojevima virusa SARS-CoV-2,
primjerice u južnoafričkoj (B.1.351) i te brazilskoj (B.1.1.28)
varijanti,” objašnjava dr. sc. Oliver Vugrek,
voditelj istraživanja i Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a
koji je prvi utvrdio postojanje tzv. brazilskog soja u Hrvatskoj.
Ovi
rezultati potvrđuju ključnu činjenicu, a to je da saznanje o tome
je li određena osoba pozitivna ili negativna nije dovoljno, ako
želimo pratiti kako se virus mijenja unutar istog domaćina te,
ako želimo uspješno odgovoriti na izazove koje pred nas postavlja
virus SARS-CoV-2.
Naime, prema dostupnim podacima, trenutno je identificirano 11
slučajeva UK verzije B1.1.7 koja nosi mutaciju protein šiljka na
mjestu E484K, i to oko područja Bristola i 40 slučajeva
originalnog virusa SARS-CoV-2 koji nose istu mutaciju E484K na
području Liverpoola. Međutim, nije poznata učestalost tzv.
brazilske varijante u ostalim europskim zemljama. Stoga je
izuzetno važno za javno zdravstvo pratiti genetiku i novo
stjecane sposobnosti virusa SARS-CoV-2.
”Upravo zahvaljujući informacijama koje nam otkriva praćenje
genetike, odnosno mutacija virusa i njegovog ponašanja,
stručnjaci mogu ustanoviti zašto se u određenom trenutku virus
pojačano ili slabije širi među populacijom, te zašto i kako
dolazi do razvoja blažih ili težih oblika bolesti kod ljudi.
Povrh toga, tako je moguće pratiti ima li određeni soj sposobnost
izbjeći otkrivanju specifičnim dijagnostičkim testovima, te
utvrditi ima li određeni soj virusa sposobnost razviti smanjenu
osjetljivost na terapiju. Također, praćenje genetike koronavirusa
omogućava nam da dobijemo vrijedne informacije o djelovanju i
trajnosti prirodnog imuniteta ili imuniteta stečenog
cijepljenjem. Dakle, sve su nam te informacije ključne kako bi se
mogli uspješno boriti s koronavirusom i zato trebamo što više
sekvencionirati,” objašnjava dr. sc. Oliver Vugrek.