Lauc kaže kako ne razumije zašto se čitavo ovo vrijeme pandemije određeni mediji i određeni krugovi znanstvene zajednice stalno nalaze nekakve nove razloge zašto bismo se trebali bojati
Mogu se otvoriti i kafići i restorani. Hrvatskoj ne prijeti
velika opasnost od zloglasnog B117, jer je 40% ljudi već
preboljelo koronu. I nema nikakvog razloga da se ljude plaši
novim sojevima korone. Sve to misli član znanstvenog savjeta
Vlade i molekularni biolog Gordan Lauc.
Lauc kaže kako je 40 posto još uvijek procjena
te kako to nije fiksna brojka u koju možemo biti sigurni: “Ali
postoje nekoliko načina na koje možemo doći do toga broja. Jedan
od najjednostavnijih je pogledate koliko je ljudi
preboljelo, znate da je uvijek više stvarno zaraženih nego
potvrđenih i na osnovu studija provedenih u drugim zemljama
zaključite taj bi broj mogao biti šest, sedam, osam puta veći i
onda smo tu negdje oko 40 posto.”
Lauc nastavlja: “Ja osobno sam tražio mjesecima
da se napravio studija serološka u Hrvatskoj i kako država nikako
nije se kretala u tom smjeru onda smo profesor Primorac i ja
rekli idemo mi to sami napraviti. Mi smo pokrenuli veliku
serološku studiju, ona nije još gotova, mi nemamo konačne
rezultate, ali na temelju prvih 500 analiza koje smo proveli,
možemo zaključiti da bi se postotak preboljelih u Hrvatskoj
trebao kretati negdje oko tog postotka. Hoće li to na kraju biti
35 ili 45, možda 50 to još uvijek ne znamo.”
Lauc kaže da to još uvijek znači da se većina
ljudi još uvijek nije razboljela i nikada nije cilj bio imunitet
krda: “Imunitet krda znači da se svi razbolimo, time nismo ništa
napravili, ali je tu brojka koja nam omogućava jednu određenu
sigurnost da se epidemija više ne može širiti toliko brzo koliko
se širila i da mi sada i s puno blažim mjerama možemo mirno
dočekati proljeće.”
O novom soju
“B 117 je drugačija od ostalih zato što se nešto brže širiti.
Širi se recimo oko 30 posto brže i to recimo može biti rizik za
zemlju koja ima malo preboljelih. Recimo Njemačka, Grčka, Finska,
zemlje koje imaju mali broj do sada preboljelih one bi doista se
mogle suočiti s bržim rastom s tim sojem, nego bez njega.
Hrvatska spada u grupu zemalja koja ima dosta preboljelih i taj
je rizik puno manji. S druge strane, one prve vijesti da se on
širi do 70 posto brže su se pokazale pogrešnim. I u Velikoj
Britaniji gdje je taj soj danas dominantan, imamo veliki pad, a u
Portugalu, dok je tog soja bilo malo, brojevi su naglo rasli, sad
kad tog soja ima više, brojevi padaju. Tako da nije taj soj
toliko strašan.”
O mjerama
“Ja od 11. mjeseca govorim da nama trebaju samo tri ključne
mjere, a to je zabrana okupljanja velikog borja ljudi,
ograničavanje okupljanja manjih brojeva ljudi i edukacija ljudi
da svatko od nas bude osobno odgovoran. Ove sve zabrane
poslovanja koje trenutno postoje ja mislim da nisu previše
učinkovite i da ih nije trebalo niti uvoditi.”
Straši li nas se s novim sojem virusa?
Lauc kaže kako ne razumije zašto se čitavo ovo
vrijeme pandemije određeni mediji i određeni krugovi znanstvene
zajednice stalno nalaze nekakve nove razloge zašto bismo se
trebali bojati:”Covid-19 je stvarna bolest, on je ubio puno ljudi
i trebamo biti oprezni, ali ovo nije virus koji će uništiti
čovječanstvo. Ovaj virus je došao kao i puno virusa prije njega,
ovaj virus će se povući, mi ćemo nastaviti normalno živjeti ja se
nadam već od ljeta.”
Pandemijski realizam – tko je kriv za nerazuman pristup
pandemiji?
“Kako je do ove situacije došlo da je čitav svijet u jednoj
panici koja je vjerojatno veća nego što je stvarno potrebna, jako
je teško znati. Znači činjenica je da je došla pandemija koju
nitko nije očekivao, osim naravno znanstvenika koji su znali da
će doći jednog dana i činjenica je da nije bilo lako u nekom
trenutku, ali vidimo pretjerane reakcije velikog broja država, a
to je zapravo posljedica našeg demokratskog društvenog uređenja
gdje političari misle da moraju učiniti nešto da bi glasači bili
zadovoljni, a strah je emocija koje je najjača. Onda kad se
glasači boje, političari moraju nešto učiniti i onda ste u
spirali koja nema kraja.”
Na proljeće će biti mir?
Lauc kaže kako smo pali na deset posto onoga što
je bilo polovinom prosinca. Znači epidemija je u Hrvatskoj
sigurno prešla svoj maksimum, prilazi jednom smiraju, moguće je
da će ili zbog ovog zahlađenja ili eventualno zbog nekih novih
sojeva ili pretjeranog ukidanja mjera da može doći do još
nekakvog blagog rasta, ali taj blagi rast možda može biti
20, 30, 50 posto na ovu razinu, što je još uvijek pet puta
manje nego što smo imali u prosincu i sigurno s proljećem
će biti stvari još bolje i ja se nadam da smo stvarno već na
samom kraju ove priče.”