Na listi 14-dnevne stope incidencija na 100.000 stanovnika Hrvatska je u EU na sedmom mjestu
U posljednja 24 sata zabilježeno je 730 novih slučajeva zaraze
virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj
danas ukupno 2926.
Među njima je 1222 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je
na respiratoru 99 pacijenata. Preminulo je 17
osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u
Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 233.637 osoba zaraženih
novim koronavirusom, od kojih je 5088 preminulo, ukupno se
oporavilo 225.623 osobe od toga 323 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji su trenutno 13.782 osobe. Do danas su
ukupno testirane 1.206.372 osobe, od toga 7023 u posljednja
24 sata.
Beroš: Nema popuštanja, moramo biti strpljivi, naše mjere su
blage
U trenucima kada Hrvatska bilježi manje brojke novozaraženih, a i
broj umrlih od Covida-19 svakoga dana pada, u tijeku je veliki
prosvjed nezadovoljnih ugostitelja i poduzetnika kojima Stožer
Civilne zaštite ne dozvoljava rad.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak o aktualnoj je
epidemiološkoj situaciji rekao da smo u Hrvatskoj
u prva tri dana ovog tjedna imali 15 posto
manje novooboljelih nego prošli tjedan.
Trenutna incidencija je prosječno 173,4, najviša je u
Sisačko-moslavačkoj županiji, 298,1, a najniža u Istarskoj, 48,9.
Na listi 14-dnevne stope incidencija na 100.000
stanovnika Hrvatska je u EU na sedmom mjestu, dodao je Capak.
Stopa smrtnosti je na 1227,8 na milijun stanovnika i trenutno je
Hrvatska 19. u EU.
Ukupno je primljeno 535 sumnji na nuspojave na Pfizerovo cjepivo
i 15 na Modernino cjepivo. Do sada su bile ukupno bile dvije
ozbiljne reakcije koje su tražile primjenu adrenalina, a 24 su
bile alergijske reakcije. Sve ostalo su lakše reakcije na
cjepivo, kazao je Capak.
Ministar Vili Beroš pozvao je građane na
strpljenje.
“Zdravlje je iznad svih naših potreba jer bez njega sve pada
u vodu. Razumljiva je težnja svih nas da se što prije vratimo
starom načinu života, no ne smijemo biti nestrpljivi i napraviti
krivi potez”, kazao je.
“Svi svjedočimo o tome što se može dogoditi u svega nekoliko
tjedana. Zato bez žurenja. To je konstanta do sada. Moramo
naglasiti nove izazove, nove varijante virusa, poteškoće s
cijepljenjem dodatno kompliciraju situaciju. Ali imamo mjere i
našu odgovornost. To su najvažniji elementi i samo kolektivnom
odgovornošću možemo pobijediti. Kad govorimo o samim mjerama,
treba naglasiti da smo među liberalnijjim zemljama u svijetu i
Europi kad aje riječ o restrikcijama”, rekao je Beroš i iznio
podatak da 17 zemalja ima neku vrstu policijskog sata, 20 zemalja
u EU, neku vrstu lockdowna.
“U nekim europskim zemljama ne možete posjećivati trgovin. Ne
možete se voziti ni javnim prijevozom. Sve to u RH, na osnovu
odgovornosti građana i ovih mjera nije tako, ali mjesta za
popuštanje nema.”
Markotić o dugom Covidu
Prof. dr. Alemka Markotić je govorila o dugom
Covidu i posljedicama koje nastaju nakon Covida.
“Svi simptomi se viđaju od početka, povećani umor, pritisak u
prsima, problemi s disanjem, no u drugom valu ti su simptomi puno
češći”, rekla je.
“Puno je više bolesnika s teškim oblikom bolesti zbog koje su i
puno dulje hospitalizirani. To znači da unutar zdravstvenog
sustava mogu dodatno biti izloženi dodatnim infekcijama
intrahospitalnim, ali to i opterećuje zdravstveni sustav”, kazala
je i opisala tijek bolesti kod dijela pacijenata.
“Vidimo da su to teške obostrane upale pluća. jedan postotak
njih, za što još nema dovoljno objašnjenja za to osim imunološkog
odgovora, jedan značajan postotak njih završava s trombozom
ili plućnom embolijom. Najčešći problemi koji su pratili ljude
nakon otpuštanja iz bolnice, 60-70 psoto ljudi su imali
probleme, su s disanjem, psihički problemi i nesanica.
Cijeli niz kroničkih tegoba koje pacijenti osjećaju, za što će
trebati dugoročno zdravstveno praćenje i zdravstvena skrb”,
rekla je Markotić.
Primjećeno je da je nešto češći postotak dugog Covida među
ženama, kazala je.
Markotić je opisala i situaciju da se kod dijela bolesnika koji
imaju određene bolesti virus zadržava dulje, te je moguće da kod
njih češće dolazi do mutacija virusa, o čemu se, kaže, sve više
piše u stručnoj literaturi. Danas mi imamo bolesnika koji je
mjesec i pol dana kod nas i koji je još uvijek pozitivan što
teorijski znači da bi mogao biti zarazan za one oko sebe. To su
idealna mjesta za stvaranje mutacija kod virusnih varijanti i
širenje mutanti koje se mijenjaju unutar čovjeka. Želim time
reći da moramo imati na pameti koliko je ovo opasna i
neistražena bolest”, rekla je Markotić.