Mjere za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 imaju značajan utjecaj na gospodarstvo, u svijetu i u Hrvatskoj
U novonastalim uvjetima poslovanja, povećanje rizika posebno je izraženo u djelatnostima u kojima je izravan kontakt s korisnicima usluga osnova poslovanja, kao što je primjerice područje djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane, koje kolokvijalno nazivamo turizmom. Direktni učinci mjera socijalnog distanciranja, izolacije i karantene utječu na veliki broj poslovnih subjekata kod kojih je izražen ili im prijeti rizik likvidnosti.
Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Fine pokazala je da na području RH 1.251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza te se na rejting skali svrstava u A razrede (A1 – poduzetnici sa zanemarivom vjerojatnosti zastoja u plaćanju, A2 – poduzetnici s najnižom vjerojatnošću zastoja u plaćanju i A3 – poduzetnici s vrlo niskom vjerojatnošću zastoja u plaćanju).
Od navedenog broja njih 1.085 nije apliciralo na mjere Vlade RH za potporu poduzetnicima i dohodovnim zanimanjima neposredno ili posredno ugroženim posljedicama mjera za sprječavanje širenja epidemije čime su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima.
U ukupnom broju takvih poduzetnika najviše ih je iz Zagreba, čak 487, a u Osječko-baranjskoj županiji ih je 39.
Promatrano po područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima pandemije COVID-19 imala pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kod poduzetnika u području I – Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, taj je pad bio najveći, 45,1%, a druga dva najpogođenija područja bila su R – Umjetnost, zabava i rekreacija, s padom od 30,2% i N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, s padom prometa od 26,5%. Na razini poduzetnika u području djelatnosti E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, ostvaren je rast prometa od 23,5%. Promatrano na razini županija, najveći pad prometa ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj (46,2%), Istarskoj (25,2%) i Šibensko-kninskoj županiji (21,9%). Na razini dvije županije ostvaren je rast prometa i to u Koprivničko-križevačkoj (2,4%) i Osječko-baranjskoj (0,4%). Treba reći kako se navedeno istraživanje ne odnosi na sve poduzetnike, nego samo na poduzetnike koji su podnijeli PDV obrasce u navedenom razdoblju.
COVID mjere imaju znatan utjecaj
Mjere za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 imaju značajan
utjecaj na gospodarstvo i u svijetu i u Hrvatskoj. Obzirom
na to da je različita struktura gospodarstva po pojedinim
županijama očekivano je da će i gospodarski i fiskalni
učinci po županijama i jedinicama lokalne samouprave biti
drugačiji. Tako je povećan rizik posebno u djelatnostima
čija je osnova poslovanja izravan kontakt s korisnicima. To su
prije svega djelatnosti koje pružaju usluge smještaja i
usluživanja hrane kod kojih je zabilježen najveći pad (41,5%).
Potom slijede djelatnosti vezane uz kulturu, zabavu i rekreaciju
s padom prometa od 30,2% i administrativne i uslužne djelatnosti
s padom prometa za 26,5%.
“Kao veliki problem kod ove epidemije uočen je problem
monovalentnosti gospodarstva pojedinih županija, posebice onih
koje se bave uglavnom turizmom jer je to gospodarska grana na
koju epidemija ima najveći negativan učinak. Stoga je i
zabilježen veliki pad prometa u morskim županijama. Međutim,
pad je u kontinentalnim županijama manji jer
osim turizma imaju i druge djelatnosti koje su ga ublažile.
Industrije koje su stabilnije na posljedice izazvane epidemijom
COVID 19 su opskrba vodom i čišćenje otpadnih voda,
prerađivačka industrija, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo,
građevinarstvo.
Osječko-baranjska županija uz prerađivačku industriju, ima kao
stratešku odrednicu i razvoj djelatnosti poljoprivrede, šumarstva
i ribarstva. Iako iz godine u godinu zbog ulaganja u razvoj
turizma imamo veći broj noćenja, za razliku od jadranskih
destinacija nemamo razvijen masovni turizam, a i udio stranih
turista je znatno manji nego u jadranskim županijama. To je
razlog da su i posljedice znatno manje nego u onim županijama kod
kojih je to osnovna djelatnost. Isto tako Osječko-baranjska
županija pokrenula je čitav niz projekata lokalne infrastrukture
i angažirala lokalnu operativu što je utjecalo na zadržavanje ili
blagi rast prihoda u odnosu na isto razdoblje 2019. godine”, kažu
u Osječko-baranjskoj županiji.
U krizi su prema dostupnim brojkama dobro prošle i ostale slavonske županije pa tako Virovitičko-podravska bilježi pad od 2,5 posto, Požeško-slavonska 1,7 posto. Brodsko-posavska 1,5 posto, a nešto lošije je po pitanju iznosa ukupnih oporezivih transakcija prošla Vukovarsko-srijemska s padom od 8,2 posto. Ukupni pad na razini Hrvatske iznosi 8,2 posto, a upravo oko te brojke kreću se i očekivanja pada BDP za 2020. godinu dok se potpuni oporavak ne očekuje u ovoj godini.
Kad su u pitanju najstabilniji poduzetnici u Hrvatskoj, na popisu su svoje mjesto našli DS Smith iz Belišća i NEXE Našice.