Iznenadna stratosferska zagrijavanja događaju se oko šest puta u desetljeću, ali ovoga puta zagrijavanje je poprilično intenzivno
Na velikim nadmorskim visinama iznad Sjevernog pola, gdje je zrak
poprilično rijedak i uobičajeno hladan, dogodio se dramatičan
skok u temperaturi, piše
The Washington Post. RTL-ov meteorolog Dorian
Ribarić pojasnio je kako ova pojava može utjecati na
vremenske prilike i ostatak zime na europskom kontinentu.
Spremnik najhladnijeg zraka na svijetu
Pojava poznatija kao iznenadno stratosferno
zagrijavanje zabrinjava stručnjake koji kažu da će ono
potencijalno imati značajne posljedice na zimske vremenske
prilike na sjevernoj hemisferi u narednim tjednima, a možda i
mjesecima.
Ova neobično jaka pojava može imati značajan utjecaj na vremenske
prilike u SAD-u te na europskom kontinentu u smislu jakih
snježnih oluja i snažnog prodora arktičkog zraka.
Iako je riječ o promjeni koja nije povezana s vremenskim
prilikama na zemlji, stratosferska zatopljenja mogu utjecati na
polarni vrtlog, koji nastaje zbog
kruženja zraka oko niskog tlaka i djeluje kao spremnik za
najhladniji zrak na zemlji.
Ako je polarni vrtlog stabilan i jak, kao što je to bilo prošle
zime, hladni zrak zadržat će se nad Arktikom. Međutim, ako oslabi
i udalji se od Sjevernog pola, njegovi dijelovi mogu krenuti i
prema jugu što ponajprije utječe na SAD, Europu i
Aziju. Upravo to se počelo događati, velikim dijelom i
zbog skoka u temperaturi stratosfere.
Neviđeno zagrijavanje
Kako pojašnjava RTL-ov meteorolog Dorian
Ribarić, naglo zagrijavanje u stratosferi je prirodni
fenomen i događa se kada topliji zrak iz troposfere stigne iznad
tropopauze i oslabi statosferski polarni vrlog.
“To se obično dogodi pucanjem Rossbyjevih valova koji su dio
planetarne cirkulacije, u suštini način na koji se prenosi
toplina s ekvatora prema polovima, a hladan zrak s polova do
ekvatora”, objašnjava Ribarić.
Na (ne)stabilnost tih valova utječe rotacija Zemlje i mnogo
drugih faktora poput velikih planinskih lanaca, razlike u
oceanima naspram kontinentalnih površina pa je stoga naglo
zagrijavanje stratosfere značajno češća pojava na sjevernoj
hemisferi.
Zagrijavanja stratosfere od ranije su poznat fenomen,
ali nije potvrđeno da oni uzrokuju promjene na polarnom vrtlogu
poput toga da on biva izbačen iz ravnoteže zbog čega se sporije
vrti ili se pak ne vrti redovito.
Još uvijek se ne može odrediti koja područja će biti zatrpana
snijegom, a to će biti relativno lakše odrediti kada energija
atmosferskih valova krene iz stratosfere prema nižem sloju
atmosfere.
Uobičajeno je da vjetrovi u stratosferi kruže od zapada prema
istoku oko Sjevernog pola, oko područja niskog tlaka, ali ubrzano
zagrijavanje, u rangu 30 Celzijevih stupnjeva u posljednja dva
tjedna, koje se odvija na hladnom, zamračenom Arktiku uzrok je
tomu da se područje niskog tlaka raspadne i vjetrovi oslabe, kaže
Amy Butler, znanstvenica pri NOOA-inom
laboratoriju za kemiju.
Također, vjetrovi koji u stratosferi obično cirkuliraju od zapada
prema istoku oko Sjevernog pola mogu promijeniti smjer što
također može utjecati na vremenske prilike u nižim slojevima
atmosfere.
Što nam donosi polarni vrtlog
Polani vrtlog sinonim je za ekstremno niske temperature i snijeg.
Dijelovi vrtloga “odlomili” su se i vrtjeli prema jugu tijekom
zloglasne zime s 2013. na 2014. godinu kada je gusti snijeg
prekrio područje od Washingtona do Bostona. Slično je bilo i zime
s 2009. na 2010. godinu koja je zabilježena kao najsnježnija u
povijesti Washington D.C.-a.
Iznenadna stratosferska zagrijavanja događaju se oko šest puta u
desetljeću, ali ovoga puta zagrijavanje je poprilično intenzivno.
Stoga postoji i veća vjerojatnost da će ono imati utjecaja na
polarni vrtlog.
Stručnjaci predviđaju da će stratosfersko zagrijavanje u
konačnici rezultirati podijeljenim polarnim vrtlogom, s jednim
središtem nad Euroazijom, a drugi sestrinski vrtlog će se
nalaziti negdje drugdje.
Ipak, napominje Ribarić, stratosfersko zagrijavanje ne utječe
uvijek na vrijeme u troposferi, ali potvrđuje da često zna
značajno oslabjeti polarni vrtlog i polarnu mlaznu struju.
“Mlazna struja tada znatno više meandrira pa osim što hladan zrak
prodire prema južnijim krajevima, tako na drugom području topliji
zrak stigne do onih inače hladnijih sjevernijih krajeva”, kaže
Ribarić.
Polarni vrtlog najviše utjecaja mogao bi imati na sjevernu Europu
u vidu niskih temperatura te posljedično i snijega.
“U određenim uvjetima, ukoliko se mlazna struja spusti dovoljno
prema jugu, tu hladnoću bi mogli doživjeti i naši krajevi”, dodao
je Ribarić.