promocija plus za rtl

Ekskluzivno istraživanje: Najmanje zainteresirani za cijepljenje su Slavonci i Baranjci

Dubravka Petric/PIXSELL

Agencija Promocija plus provela je za RTL ekskluzivno istraživanje o stavovima građana o cijepljenju.

Cjepivo protiv koronavirusa bit će učinkovito jedino ako se
dovoljno građana bude cijepilo. Prva istraživanja o tome koliko
se građana namjerava cijepiti pokazivala su  relativnu
skeptičnost prema novom cjepivu, no najnovije istraživanje
agencije Promocije plus pokazuje da interes za cijepljenje raste.
Ivan Vrdoljak u RTL-u Danas analizira
rezultate istraživanja agencije Promocija plus provedenom na 1300
građana Hrvatske.

Kada im cjepivo bude dostupno, cijepiti se planira ukupno više od
polovine hrvatskih građana. Njih 43,5 posto kaže da će se
cijepiti čim to bude moguće. 14,2 posto su nešto oprezniji i
dodaju – cijepit ću se, ali prvo da vidim kakve će biti
posljedice na druge.

Svaki treći Hrvat ili njih 31 posto neće se cijepiti, a 11,3
posto ih još nije odlučilo. U odnosu na istraživanje iz prosinca,
interes za cijepljenje raste, a pada broj onih
skeptičnih i neodlučnih.

Tko je skloniji cijepljenju?

Kad se pogledaju podaci po spolu i starosti: Cijepljenju protiv
koronavirusa nešto su skloniji muškarci: To namjerava učiniti
njih 60,4 posto. I među ženama interes velik, ali ipak nešto
slabiji – 55,5 posto.

>> “Fejsom” se širi luda teorija zavjere o Božinovićevom cijepljenju. Net.hr objasnio o čemu se radi

Po dobnoj skupini – interes raste s godinama pa su najveći
pobornici cijepljenja ljudi između 61 i 70 godina – dvije
trećine njih bi se cijepilo (73 posto). A očekivano – to želi
samo trećina mlađih od 30 (36,9 posto).

Gledano
po regijama
, za cijepljenje su najviše zainteresirani
stanovnici Istre i Primorja – njih gotovo 70 posto (69,9 posto)
namjerava primiti cjepivo. Slijede Zagreb i okolica sa 61,7
posto, sjeverozapadna Hrvatska s 58, Dalmacija s 56,5, te
središnja i gorska Hrvatska s 53,1 posto. Najpodijeljeniji oko
cijepljenja su Slavonci – 49 posto ih se želi cijepiti.

Koliko su građani zabrinuti zbog prvih nuspojava?

Među građanima postoji i značajan strah od posljedica
cijepljenja. Nešto više od polovine ispitanih (50,2 posto)
zabrinuto je zbog mogućih nuspojava. Nešto je manje – 44,9 posto
– onih koje nuspojave ne brinu, a jasan stav još nema oko 4,9
posto ljudi.

>> Hoće li nam za putovanje avionom, ali i kino, kazaliste i koncerte trebati potvrda o cijepljenju?

Kada govorimo o razlozima ZA cijepljenje – najviše ljudi, njih
26,3 posto kaže da nema vraćanja života u normalu bez
cijepljenja. Gotovo jednako toliko (26 posto) ih misli i da je to
jedini način da se zaustavi epidemija, dok se 21,9 posto
boji korone i posljedica na zdravlje.

>> Prijavljeno više od 20 nuspojava cjepiva protiv koronavirusa: Capak objasnio koje su najčešće

15,8 posto misli da će cijepljenjem zaštititi druge, obitelj,
kolege i prijatelje, 8,7 posto drži da će cjepivo i ovaj put
iskorijeniti bolest baš kao u slučaju tuberkuloze, ospica i sl.,
a ostale razloge navodi nešto više od jedan posto (1,3).

Protivnici cijepljenja kao glavni argument navode da je cjepivo
napravljeno prebrzo i time je nesigurno – tako misli 45,5 posto
njih. 13 posto je protiv svakog cijepljenja pa i ovog protiv
korone, 9,2 posto uvjereno je da su zdravi i snažnog imuniteta pa
im cjepivo ne treba.

8,7 posto kaže da je korona podvala i laž te da opasnost ne
postoji, dok 6,1 posto navodi zdravstvene razloge poput teških
alergija ili autoimunih bolesti.

Još 3,6 posto navodi da je preboljelo koronu, dok ostali kao
razloge protiv cijepljenja spominje svašta – od toga da se boje
igle, preko toga da cjepivo uzrokuje sterilnost, mijenja genetsku
strukturu osobe, pa do onih koji misle da jedan od najbogatijih
ljudi na svijetu, Bill Gates cjepivom čipira i
kontrolira ljude.

>> Baka Ružica prva osoba cijepljena u Osijeku

Na kraju će o cijepljenju odlučiti svatko za sebe, a trenutačno
je u Hrvatskoj interes za cijepljenjem veći od raspoloživih
količina cjepiva.

NAPOMENA: Istraživanje je agencija Promocija plus provela od
5. do 8. siječnja 2021. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna
greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95
posto

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari