Početkom godine, kako je već uobičajeno, na snagu stupa niz novih zakona
Hrvatska u 2021. uvodi nacionalnu naknadu za starije u iznosu od
800 kuna, povećava minimalnu plaću na 3.400 kuna neto, smanjuje
stope poreza na dohodak na 20 odnosno 30 posto, a na 10 posto
stopu poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna
kuna, ukida kvote za strane radnike, regulira privremeni boravak
digitalnih nomada…
Uobičajeno, naime, s početkom godine na snagu stupa niz novih
zakona, ili izmjena i dopuna već postojećih, primjerice novi
Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, novi Zakon o
strancima, paket zakona kojima se regulira peti krug porezne
reforme – izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, o PDV-u,
o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o financiranju lokalnih
jedinica, kao i novi zakoni koji reguliraju bankarski sektor….
Na snagu su s početkom ove godine stupili i neki podzakonski
akti, primjerice uredba o minimalnoj plaći.
Minimalna neto plaća u 2021. – 3.400 kuna
Tako od početka 2021. minimalna neto plaća u Hrvatskoj iznosi
3.400 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više nego li
2020. godine.
Uredbom je, naime, Vlada propisala da minimalna bruto plaća u
ovoj godini iznosi 4.250 kuna, što je za 187,49 kuna više nego u
prošloj godini.
Minimalna satnica za student servis – 26,56 kuna
Od povećanja minimalne plaće ‘profitirat’ će i studenti koji rade
preko student servisa, kojima poslodavci od početa ove godine
moraju plaćati minimalno 26,56 kuna po satu, što je oko 4,7 posto
više od dosadašnjih 25,39 kuna.
Naime, odluku o minimalnoj naknadi za student svake godine donosi
ministar znanosti i obrazovanja, a ona se izračunava tako da se
iznos minimalne bruto plaće u Hrvatskoj podijeli sa 160.
U veljači prve isplate nacionalne naknade za starije – 800 kuna
Hrvatska će od ove godine svojim državljanima starijim od 65
godina koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo
na mirovinu početi isplaćivati nacionalnu naknadu za starije
osobe, i to u iznosu od 800 kuna.
Ta je, popularno zvana nacionalna mirovina, regulirala novim
Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, a ministar rada,
mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip
Aladrović očekuje kako će je u prvoj godini primati oko 20.000
korisnika.
“Nacionalna naknada za starije osobe zamišljena je kao naknada
koja će pokriti najnezaštićeniji dio stanovništva. Očekujemo da
će u prvoj godini biti nešto manje od 20.000 onih koji će
koristiti pravo na tu naknadu i okvirni trošak državnog proračuna
je 132 milijuna kuna. To smo osigurali za 2021. godinu”, istaknuo
je Aladrović sredinom prosinca, kada je Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje (HZMO) počeo zaprimati prijave za tu
nacionalnu mirovinu.
HZMO će isplaćivati tu naknadu, i to preko poslovnih banaka.bPrve
isplate te naknade trebale bi krenuti u veljači, a za siječanj
2021. godine.bIzmjenama Zakona o porezu na dohodak definiran je i
porezni tretman te naknade – ona se, kao ni ostale socijalne
naknade, neće smatrati primitkom na koji se plaća porez na
dohodak te se neće uzimati u obzir ni pri utvrđivanju prava na
osobni odbitak za uzdržavane članove.
Niže stope poreza na dohodak
Izmjene Zakona o porezu na dohodak dio su zakonskog paketa koji
regulira peti krug porezne reforme. Tim su izmjenama snižene
stope poreza na dohodak – stopa od 24 posto na 20 posto, a od 36
na 30 posto.
Građanima koji s obzirom na svoju plaću pa tako i poreznu
osnovicu plaćaju porez na dohodak niže bi stope trebale donijeti
i veću plaću, od desetak kuna pa sve do tisuću-dvije ili više
kuna. Koliko točno ovisi, naime, o samom iznosu plaće, olakšicama
na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.
Projekcije računovođa tako govore da bi primjerice osoba bez
uzdržavanih članova u Zagrebu (u kojem je stopa prireza 18 posto)
s bruto plaćom od 6.000 kuna već na plaći koju će dobiti u
siječnju iduće godine dobio oko 38 kuna veću neto plaću, s brutom
od 10.000 kuna gotovo 190 kuna, a 12.000 kuna oko 265 kuna više,
itd. Kako raste bruto plaća tako raste i iznos koji bi
zaposlenici dobili s obračunom po novim, nižim stopama pa
će tako primjerice oni s bruto plaćom od 50.000 kuna u
siječnju iduće godine dobiti plaću koja je u netu veća i za 1.840
kuna.
Procjena koju je ranije iznio ministar financija Zdravko Marić
govori da veća primanja od smanjenja stopa poreza na dohodak može
očekivati oko 900 tisuća poreznih obveznika, ovisno o visini
njihova dohotka. Od ukupno 2,8 milijuna zaposlenih i
umirovljenika trenutno njih 1,9 milijuna, s obzirom na visinu
svog dohotka odnosno mirovine, ne plaća porez na dohodak, podaci
su ministra financija.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se s 12 na 10 posto
stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih
dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr.
iznajmljivači stanova ili apartmana). Ukida se, pak, oporezivanje
godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili
dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog
iznosa osnovice osobnog odbitka.
No, povećava se porezno opterećenje za one koji ne prijavljuju
primitke u skladu sa zakonskim propisima odnosno povećava se ta
tzv. kaznena stopa za nesrazmjer imovine, s 54 na 60 posto. Riječ
je o drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i
visine sredstava kojima je stečena. Do sada se taj nesrazmjer
imovine i primitaka oporezivao stopom od 36 posto uvećano za 50
posto, što znači s 54 posto, a od sada će se primjenjivati stopa
od 30 posto uvećana za sto posto, što znači ukupno 60 posto.
Novina je zakonskih izmjena i da građani koji iznajmljuju stan,
ako ugovor ovjere kod javnog bilježnika, više sami neće morati u
Poreznu upravu već će obvezu da taj ovjereni ugovor pošalju
poreznicima imati javni bilježnici. Ako se, pak, ugovor sklapa
bez ovjeravanja kod javnog bilježnika, građani će ga i nadalje
sami trebati donijeti u Poreznu upravu. Financijski efekt izmjena
poreza na dohodak procjenjuje se na dvije milijarde kuna, a kako
je taj porez prihod lokalnih jedinica država će im to nadoknaditi
preuzimajući na sebe fond izravnanja.
Država fond izravnanja preuzima na sebe
Tako se, sukladno izmjenama Zakona o financiranju jedinica
lokalne (područje) samouprave, povećavaju udjeli općina i gradova
u raspodjeli poreza na dohodak sa 60 na 74 posto, a županija sa
17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije i dalje
ostaje 6 posto. No, sredstva za fond izravnanja, koji je do sada
u raspodjeli poreza na dohodak imao udio od 17 posto, od ove
godine se osiguravaju u državnom proračunu.
Porez na dobit – stopa za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna
kuna pada s 12 na 10 posto
S početkom godine na snagu su stupile i izmjene Zakona o porezu
na dobit, kojima se stopa toga poreza poduzetnike s godišnjim
prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto. Također
je s 12 na 10 posto smanjena stopa poreza po odbitku pri isplati
dividendi i udjela u dobiti, a s 15 posto na 10 posto stopa
poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača
(umjetnika, zabavljača, sportaša i sl.).
Izmjene zakona stimuliraju i banke da s klijentima koji zapadnu u
teškoće probaju dogovoriti djelomični ili potpuni otpis
potraživanja. Naime, porezno priznati rashod kreditne institucije
bio bi iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne
osnove, po osnovi kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena
u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.
PDV – prag za plaćanje prema naplaćenim računima diže se na 15
milijuna kuna
Izmjenama Zakona o PDV-u podignut je prag za plaćanje PDV-a prema
naplaćenim naknadama – sa 7,5 na 15 milijuna kuna. Također se
proširuje mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri
uvozu.
Iako većina odredbi toga zakona stupa na snagu s početkom ove
godine, jedna važna odredba stupit će na snagu sredinom godine –
od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj će se na uvoz dobara iz trećih
zemalja za proizvode male vrijednosti – do 22 eura (do 160 kuna)
plaćati PDV.
Fiskalizacija – blagajnički maksimum pravilnikom će propisati
ministar financija
U paketu petog kruga porezne reforme su i izmjene Zakona o
fiskalizaciji u prometu gotovinom, čijim se odredbama više ne
propisuje blagajnički maksimum već će to pravilnikom propisati
ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih
obveznika.
S početkom godine počinje i primjena nekih odredbi usvojenih još
krajem 2019. godine pa tako od 1. siječnja 2021. počinje obveza
provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih
uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i
fiskaliziranom računu.
Zakon o strancima – ukidaju se kvote za strane radnike
Hrvatska s početkom 2021. ukida model kvota za zapošljavanje
stranaca iz trećih država i prelazi na novi model koji bi
poslodavcima trebao olakšati zapošljavanje stranaca. Naime, do
sada je Vlada donosila odluke o utvrđivanju godišnje kvote
dozvola za zapošljavanje stranaca, kojima je ujedno utvrdila i
popis djelatnosti i zanimanja te za njih i broj dozvola u jednoj
godini.
No, novim Zakonom o strancima, koji je također s današnjim danom
stupio na snagu, uvodi se novi model koji se temelji na mišljenju
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o opravdanosti
zapošljavanja državljana trećih zemalja i izdavanja dozvola za
boravak i rad.
To znači da će poslodavci prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za
boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od HZZ-a provedbu
testa tržišta rada. Ako se utvrdi da u Hrvatskoj nema
nezaposlenih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca,
poslodavci će tada podnositi zahtjev za izdavanje dozvole za
boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova, koje će po
službenoj dužnosti od HZZ-a zatražiti mišljenje za zapošljavanjem
konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca. Postupak izdavanja
dozvola za boravak i rad, uključujući provedbu testa tržišta
rada, pred nadležnim tijelima trajat će najviše 30 dana.
Zakon je propisao i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano
uz deficitarna zanimanja poput tesara, zidara, konobara, mesara
te u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi,
šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.
Zakon o upućivanju radnika u RH
S prvim danom nove godine na snagu stupa i Zakon o upućivanju
radnika u Republiku Hrvatsku i prekograničnoj provedbi odluka o
novčanoj kazni. Njime se uređuju temeljna pitanja vezana uz
položaj radnika u skladu i na temelju europskih pravnih izvora te
se pruža okvir za naknadu za obavljeni rad i druge uvjete rada
upućenih radnika.
U to spadaju prava i zajamčene visine naknade za obavljeni rad u
Hrvatskoj, prava na zaštitu na radu, radno vrijeme i odmore,
zaštitu od diskriminacije, pravo na kvalitetu smještaja i
troškove unutarnje mobilnosti radnika na koje ima pravo i domaći
radnik te sudsku zaštitu tih prava.
Regulira se privremeni boravak digitalnih nomada
Hrvatska je i među rijetkim zemljama koje su regulirale
privremeni boravak digitalnih nomada. Zakon o strancima je
definirao i pojam digitalnog nomada – državljanin treće zemlje
koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske
tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana
u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge
poslodavcima na području RH.
Privremeni boravak može se odobriti državljanima treće zemlje
koji u Hrvatskoj namjerava boraviti ili boravi u svrhu boravka
digitalnih nomada – regulirao je novi zakon. Uglavnom je riječ o
visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, a njihovu
privlačenju trebale bi pridonijeti i porezno oslobođenje njihovih
primitaka, regulirano izmjena Zakona o porezu na dohodak koje su
danas stupile na snagu.
Stopa za obračun i plaćanje turističke članarine smanjuje se za
12 posto
Poduzetnici u ovoj godini mogu računati na smanjenje nekih
parafistaklnih nameta. Tako će plaćati 12 posto manju članarinu
turističkoj zajednici, regulirano je izmjenama Zakona o
članarinama u turističkoj zajednici.
Njima je također omogućeno i da Porezna uprava rješenjem izmijeni
visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada
poduzetničke aktivnost, a uređen je i obračun obračun paušalnog
iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u
domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu prvi
put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to
da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne
godine prema podacima iz sustava eVisitor.
Za izmjene Zakona o članarinama u turističkoj zajednici izrijekom
je propisano da stupaju na snagu 1. siječnja, a iako taj datum
izrijekom nije predviđen za izmjene Zakona o šumama, vremenski se
ipak s početkom godine poklapa i primjena tih zakonskih odredbi.
Naime, Sabor je 15. prosinca izglasao izmjene Zakona o šumama,
koje su objavljene u Narodnim novinama (145/2020) 24. prosinca, a
kako stupaju na snagu osam dana od objave to se poklapa s
početkom ove godine. Te zakonske izmjene predviđaju sniženje još
jednog parafiskalnog nameta – naknade za općekorisne funkcije
šuma, i to za oko 10 posto – s 0,0265 posto godišnjeg prihoda ili
primitka na 0,024 posto.
Ujedno se povećava granica za utvrđivanje obveze nastanka
plaćanja te naknade – s tri na 7,5 milijuna kuna godišnjeg
prihoda ili primitka. Procjenjuje se da će time i broj obveznika
plaćanja te naknade biti smanjen za oko 50 posto – s dosadašnjih
nešto više od 20.000 na njih oko 10.500. Ukupno rasterećenje za
gospodarstvo procijenjeno je na oko 33 milijuna kuna (zbog
smanjenja stope oko 19 milijuna kuna, a 14 milijuna kuna temeljem
povećanja granice ukupnog prihoda).
Nova uredba o posebnom porezu na aute – Marić očekuje njihovo
pojeftinjenje
Krajem prošle godine Vlada je donijela i novu uredbu o posebnom
porezu na motorna vozila, a ministar financija očekuje da bi to
moglo voditi i pojeftinjenju auta.
Tom je uredbom reguliran izračun tog posebnog poreza s obzirom na
novi sustav mjerenja emisija ugljičnog dioksida (CO2) novih
automobila. Naime, s početkom 2021. u Europskoj uniji počinje
puna primjena tzv. Globalno usklađenog ispitnog postupka za laka
vozila (WLTP), a kako to znači da nova vozila više neće imati
podatak o mjerenja CO2 prema starim homologacijskim pravilima već
isključivo novi podatak, koji je prosječno veći za 25 posto,
nužno je donijeti novu uredbu kako ne bi došlo do poskupljenja
vozila, objasnio je Marić na sjednici Vlade održanoj 30.
prosinca.
Uz ekološku komponentu, poseban porez na motorna vozila ima i
vrijednosnu komponentu, a novom je uredbom vrijednosni prag do
kojega se poseban porez ne plaća podignut sa 150 na 200 tisuća
kuna. Temeljem dosadašnjeg praga od 150 tisuća kuna oko 52 posto
novih vozila je bilo izvan obuhvata poreznih škara po
vrijednosnom kriteriju, a sada će dizanjem praga na 200 tisuća
kuna to biti tri četvrtine motornih vozila ili njih 75 posto,
rekao je Marić.
Time se smanjuje ukupno porezno opterećenje, i to između 15 i 27
posto, a ministar financija procjenjuje kako će to značiti i oko
160 milijuna kuna manji prihod proračuna temeljem posebnog poreza
na aute.
“Smatramo da ovom promjenom mjerenja sustava ispušnih plinova za
kupce motornih vozila ne samo da neće doći do povećanja poreznog
opterećenja i poskupljenja, već će doći i do njihova
pojeftinjenja”, rekao je Marić, koji očekuje da distributeri
automobila smanjenje poreznog opterećenja pretoče u niže cijene.
DAB mijenja ime u Hrvatska agencija za osiguranje depozita
Nakon što je Hrvatska sredinom prošle godine ušla u predvorje za
uvođenje eura – Europski tečajni mehanizam (ERM II), i u području
bankarstva nastavljeno je i usklađivanje zakonodavstva s
europskim pravilima. Tako su s 1. siječnja 2021. na snagu stupili
novi zakoni o sustavu osiguranja depozita, o likvidaciji i
sanaciji kreditnih institucija, o sanaciji investicijskih
društava, a nekoliko dana ranije i izmjene Zakona o kreditnim
institucijama.
Novine su među ostalim vezane uz ovlasti nad izvršenjem sanacija
– Hrvatska narodna banka (HNB) preuzme ovlast za izvršenje
sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za
nadzor financijskih usluga (Hanfa) nad investicijskim društvima.
Do sada je ulogu sanacijskog tijela i za kreditne institucije i
investicijska društva, osim HNB-a i Hanfe, imala i Državna
agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), no
to više neće biti u njenom djelokrugu. Stoga DAB s početkom ove
godine mijenja i ime, i to u – Hrvatska agencija za osiguranje
depozita.
Inače, cilj je predloženim izmjena o likvidaciji i sanaciji
kreditnih institucija skratiti trajanje stečajnih postupaka
banaka, kontrolirani izlazak propale banke s tržišta s ciljem
smanjenja rizika te prelijevanja negativnih učinaka na ostatak
financijskog tržišta, kao i brzo i učinkovito skupno namirenje
vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji,
očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine
kreditne institucije u što kraćem roku.
ARZ se pripaja HAC-u
I dok DAB samo mijenja naziv i dijelom nadležnosti, nakon 22
godine s poslovne scene kao samostalan poslovni subjekt nestaje
tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb, koja se pripaja Hrvatskim
autocestama (HAC).
Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) osnovana je početkom 1998.
godine, a sukladno ranijim najavama zadnji dan 2020. godine u
registar zagrebačkog Trgovačkog suda upisuje se pripajanje ARZ-a
tvrtki HAC.